NASLIJEĐE IZLOŽBA U ZAGREBAČKOM ETNOGRAFSKOM MUZEJU
Putem fotografija, tekstova, filmskih i zvučnih zapisa te autentičnih predmeta na izložbi je predstavljeno trinaest izričaja, vještina i običaja iz Hrvatske, koji su zadovoljili stroga i zahtjevna pravila natječaja za upis na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine
FOTO: NOVI LIST
Hrvatska je prva u Europi, a treća u svijetu po broju nematerijalnih dobara na listi UNESCO-a za nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva, a što je sve iz Hrvatske uvršteno na taj cijenjeni popis može se pogledati na izložbi »Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama«, otvorenoj u zagrebačkome Etnografskom muzeju.
Putem fotografija, tekstova, filmskih i zvučnih zapisa te autentičnih predmeta na izložbi je predstavljeno trinaest izričaja, vještina i običaja iz Hrvatske, koji su zadovoljili stroga i zahtjevna pravila natječaja za upis na UNESCO-ovu listu.
Svijest
To su čipkarstvo iz Lepoglave te s otoka Hvara i Paga, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskoga primorja, Festa svetoga Vlaha u Dubrovniku, Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, procesija Za križen na otoku Hvaru, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja, zvončari s područja Kastavštine, medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, tradicionalni viteški trunir Sinjska alka, bećarac kao tradicijski glazbeni žanr s područja istočne Hrvatske, nijemo kolo Dalmatinske zagore i klapsko pjevanje. Arhaično pjevanje ojkanje nalazi se na Listi ugrožene kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.
Izložba u Etnografskom muzeju projekt je Ministarstva kulture i već je gostovao u Splitu, Skopju, Budimpšeti, Beču , Mohaču, Lepoglavi, Varaždinu, a uskoro odlazi i u Šangaj.
Uslijed brojnih prijetnji nematerijalnoj baštini danas se više nego ikad javlja potreba za izoštravanjem svijesti o baštini jer je ona vitalan čimbenik za očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta, rekla je Rut Carek, voditeljica i glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO.
Očuvanje baštine prioritet je vremena u kojem živimo, a uvrštavanje na listu najveće je priznanje svima koji stoljećima skrbe da se ona očuva, istaknula je Carek, dodavši da je izložba odličan način da se proslavi deseta godišnjica UNESCO-ove Konvencije za zaštitu nematerijalne baštine.
Čuvanje
Naslijeđe je jedno od temeljnih iskustava pojedinaca, a posebno naroda i država, dok čuvanje baštine traži visoku svijest, senzibilitet i znanje, ustvrdila je autorica izložbe Iris Biškupić Bašić. Ta je izložba samo mali dijelić kulturne baštine Hrvatske, a njome želimo potaknuti zajednicu na daljnje čuvanje i prenošenje naslijeđene baštine, napomenula je.
Ravnatelj Etnografskog muzeja Damodar Frlan drži kako izložba pokazuje suštinu onoga čime se Etnografski muzej bavi, a važna je i zato što su, naglasio je, u pripremi i obradi nekih od fenomena za potrebe prijave na UNESCO-ovu listu sudjelovali i djelatnici tog muzeja.
Nematerijalna baština obuhvaća različite oblike pučkih i tradicionalnih kulturnih izričaja, kao što su jezik, usmena književnost, glazba, ples, igre, mitologija, obredi, običaji i tradicijski obrti, ali i kulturalni prostori, odnosno žive zajednice u kojima se ti oblici još uvijek njeguju.
Zbog opasnosti od njihova potpunog nestajanja i izumiranja, UNESCO je prije deset godina ustanovio liste uz pomoću kojih se žele potaknuti državna tijela, ali i najšira zajednica za njihovo očuvanje, na jednak način kao što je to već desetljećima slučaj s materijalnim kulturnim dobrima.Izložba će biti otvorena do 24. studenog. (Hina)
NOVI LIST, 21.10.2013.
