Svečanost obilježavanja Dana Hrvatskoga državnog arhiva i stogodišnjice izgradnje Kraljevske sveučilišne biblioteke i Kraljevskoga zemaljskog arhiva, zgrade u kojoj je sada smješten Arhiv, okupila je danas u Zagrebu brojne hrvatske stručnjake iz svijeta kulture i znanosti te političare.
FOTO: HINA
Hrvatski državni arhiv (HDA), središnja i matična arhivska ustanova, istražuje i čuva više od 23.500 dužna metra gradiva od 10. stoljeća do danas, raspoređenoga u 1.850 arhivskih fondova i zbirki, koje je nastalo djelovanjem hrvatskih državnih, kulturnih i znanstvenih ustanova i pojedinaca, rečeno je na proslavi.
Pomoćnica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović čestitala je Arhivu i naglasila aspekt promicanja kulturne baštine, te zaštite i otvaranja zgrade za javnost.
Ravnateljica HDA Vlatka Lemić posebno je predstavila projekte koji omogućuju dostupnost gradiva izvan Hrvatske i čini ga dijelom europskog arhivskog portala, te zaključila kako je Arhiv ispunio misiju iza čega stoji velika aktivnost kolega.
Unatoč percepciji arhiva kao mjesta sa starim papirima i prašini, vrlo smo živa ustanova, kazala je ravnateljica Lemić.
Konzervatorica Hrvatskog restauratorskog zavoda Vladanka Milošević govorila je o kompleksnosti obnove zgrade koja je u tijeku. Istraživanja i zaštitni radovi izvode se na cijeloj površini od 10 tisuća četvornih metara, što obuhvaća uređenje, dekoracije, obloge, vitraje, slike, i sve ostale elemente zgrade.
"Cijela zgrada izgrađena je za 31 mjesec, a nama treba puno više vremena. Da bih ilustrirala, navest ću da jedan od tri lustera, visok sedam metara, sadrži 20 tisuća komada kristala za čiji popravak nema gotovih proizvoda na tržištu", objasnila je Vladanka Milošević.
U povodu svečanosti dodijeljena je nagrada za suradnju Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu te za unaprjeđenje rada djelatnici HDA-a, arhivskoj savjetnici Marini Škalić.
U sklopu svečanosti nastupio je Gudački kvartet Rucner iz Zagreba, a poslijepodne će biti održan stručno-znanstveni skup o palači Lubynski, te će biti otvorena prigodna izložba posvećena obnovi zgrade.
Počeci današnjeg HDA simbolički se vežu za 1643. godinu. Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe Kraljevski zemaljski arhiv postaje pomoćni ured Zemaljske vlade, koja 1870. donosi Zakon o Zemaljskom arhivu u Zagrebu s odredbama o korištenju gradiva, čime se Arhiv otvara javnosti.
Od 1962. djeluje pod nazivom Arhiv Hrvatske i širi svoju djelatnost osnivanjem Laboratorija za konzervaciju i restauraciju i Laboratorija za sigurnosno snimanje, a 1979. osnovana je i Hrvatska kinoteka kao nacionalni filmski arhiv, čime je Arhiv preuzeo i funkciju čuvanja nacionalne filmske baštine.
Po osamostaljenju Republike Hrvatske postaje matična ustanova nacionalne arhivske službe i djeluje pod nazivom Hrvatski državni arhiv. Organizacijsku strukturu Arhiva danas čine Odjel za zaštitu i obradu arhivskoga gradiva, Odjel za informacije i komunikaciju, Odjel za informatičke tehnologije, Odjel općih i računovodstvenih poslova, Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju, Središnji fotolaboratorij, Hrvatski filmski arhiv i Depozit Zagrebačke nadbiskupije.
Krajem 2006. počeo je razvoj jedinstvenog arhivskoga sustava ARHiNET na temelju kojega je započela izgradnja nacionalne arhivske informacijske mreže. ARHiNET je dio Operativnog plana provedbe programa e-Hrvatska, a 2009. nagrađen je priznanjem Europske komisije Good Practice Label. U ARHiNETU je do sada opisano više od milijun raznovrsnih podataka o arhivskom gradivu koji su dostupni javnosti putem Interneta, zajedno s digitalnim snimkama najznačajnijih i najčešće korištenih dokumenata. Na ovaj je način korisnicima arhiva i javnosti općenito po prvi je put omogućeno da na jednom mjestu pretražuju i nađu podatke o cjelokupnoj arhivskoj baštini Hrvatske, podaci su HDA-a. (MK/Hina)
Najave
