Ističući različitosti i posebnosti doživljavanja čitanja književnog djela na glas i u tišini, važnost susreta pisaca i spisateljica s čitateljima i čitateljicama ministrica kulture dr. sc. Andrea Zlatar Violić, jučer je u Zagrebačkom kazalištu mladih otvorila Prvo izdanje Festivala svjetske književnosti.
U svom pozdravnom govoru prisjetila se i multimedijalnog umjetnika Željka Zorice koji je tog jutra preminuo u Zagrebu.
Festival je, prema riječima Seida Serdarevića, direktora izdavačke kuće „Fraktura“, pokrenut jer smatra „da je književnost važna i da se ni u vrijeme krize ne smijemo prepustiti struji, nego plivati protiv nje. I zato na na početku kulturne sezone u Zagreb dovode najveća književna imena „kako bi razgovarali o literaturi, ali i o svemu što nas veseli, brine i uzbuđuje“.
Potporu Festivalu koji će trajati do 17. rujna izrazio putem pisma i njegov pokrovitelj predsjednik RH dr. sc. Ivo Josipović, ustvrdivši da je festival koji nastoji privući širok krug publike dobrodošao upravo u ovo vrijeme, kada se, napomenuo je, i u nas i u svijetu sve manje čita, osjećaji se 'tvitaju', a misli skidaju s Facebooka.
Prvo izdanje Festivala svjetske književnosti započeo je razgovorom s jednim od najčitanijih suvremenih katalonskih pisaca Jaumeom Cabreom i njegovom romanu "Glasovi Pamana", priči o nesretnoj sudbini seoskog učitelja u vrijeme frankističkog režima, kojom je osvojio europske čitatelje.
„Katalonska književnost i dalje se bavi temama Španjolskog građanskog rata i fašističkog režima, no one više nisu toliko intenzivno prisutne među ljudima“, rekao je Cabre.
„Ipak osjećaju se ostaci jedne ere i, što je prikazano i u romanu, kao posljedica tog vremena, strah, tišina i šutnja koji su ostali i uvukli se među likove“, ustvrdio je 66-godišnji pisac, čija su djela prevedena na više od trideset jezika i prodavana u milijunskoj nakladi.
Cabre se prisjetio i vremena kada se nije smjelo pisati na katalonskom, što je osjetio i na vlastitoj koži. U vrijeme frankističke diktature mnogi su pisci odlazili u egzil jer u svojoj zemlji nisu mogli objavljivati, a neki su i bili zatvarani samo zato što su govorili na katalonskom. „Danas je znatno drugačije, no mnogi smatraju da bi vlastita država pomogla i u očuvanju jezika jer, kao i za hrvatski, postoji opasnost da se katalonski izgubi u svjetskoj globalizaciji kojom dominira pet-šest jezika“, ustvrdio je.
Na otvorenju su nastupili mezzosopranistica Nataša Antoniazzo i pijanist Danijel Detoni, nakon čega je otvorena izložba hrvatskih umjetnika koji su za festival napravili crteže i slike nastale prema književnim motivima te portrete gostujućih književnika. Svoja su djela izložili, među ostalima, Grgur Akrap, Gordana Bakić, Tomislav Buntak, Željka Cupek, Fedor Fišer, Danko Friščić, Martina Grlić, Ivona Jurić, Zoltan Novak, Pavle Pavlović, Josip Tirić, Vanja Trobić, Zlatan Vehabović, Matko Vekić, Zlatan Vrkljan.
(MK/Hina)
Najave
