Ministri kulture zemalja članica EU-a postigli su u petak suglasnost oko redoslijeda zemalja koje će u razdoblju 2020-2033. davati prijestolnice kulture, a Hrvatska je na redu prve, 2020. godine. Na sastanku je kao promatračica sudjelovala hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar Violić,
koja je najavila da će na jesen ove godine biti organiziran nacionalni natječaj za izbor Europske prijestolnice kulture.
Projekt Europske prijestolnice kulture pokrenut je 1985. godine, a od 2011. za nositelje te titule biraju se dva grada iz dvije različite zemlje članice. Na razini EU-a se utvrđuje redoslijed zemalja za 13-godišnje razdoblje, a zemlje onda organiziraju izbor grada i moraju najmanje šest godina unaprijed objaviti poziv za natječaj.
"Mi ćemo na jesen objaviti natječaj, koji se organizira u dva kruga. Komisija koja o tome odlučuje sastavljena je od europskih i nezavisnih stručnjaka tako da je unaprijed isključena mogućnost lobiranja na domaćem terenu", izjavila je novinarima ministrica Zlatar Violić.
Europska prijestolnica kulture ne bira se samo na temelju onoga što grad jest, nego u većoj mjeri na temelju planova koje želi realizirati tijekom te godine. Do sada je više 40 europskih gradova nosilo titulu Europske prijestolnice kulture, koja im je omogućila da pokažu svijetu svoj kulturni život i kulturno-povijesnu baštinu.
Gradovi Split i Rijeka već su najavili da će se natjecati za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.
Na sastanku ministra kulture bilo je i riječi i o pitanju izuzeća audiovizualnih sadržaja iz pregovora između EU-a i Sjedinjenih Država o Transatlantskom trgovačkom i investicijskom partnerstvu. Četrnaest ministara kulture zemalja članica potpisalo je pismo i uputilo ga Europskoj komisiji tražeći da audiovizualni sadržaji ne budu predmet pregovora.
Ministrica Zlatar Violić je rekla da Hrvatska podržava stajalište da kulturni sadržaji ne mogu biti tretirani kao svaka druga roba, da za kulturne proizvode mora postojati izuzeće, to jest moraju se dopustiti državne mjere poput državnih potpora, izuzeća od poreza itd. kako bi se zaštitila kulturna raznolikost.
"Mi se zauzimamo za poštovanje kulturne različitosti, izuzeće kulture i kulturni proizvodi ne mogu biti izloženi tržištu bez zaštite", rekla je hrvatska ministrica.
(Hina)
Najave
