Hrvatska mora biti spremna za iskorištavanje novih mogućnosti financiranja kulture koje se otvaraju njezinim skorim ulaskom u Europsku uniju, kako bi u cijelosti realizirala projekte u tome području i time pridonijela svojem kulturnom a time i društvenom razvoju, zaključeno je u Zagrebu
na početku jednodnevne konferencije "Kreativna Europa i Europska prijestolnica kulture" održanoj u organizaciji Ministarstva kulture i Europske komisije.
"Za nas su sva polja kulture - polja iznimno osjetljivog stabiliteta", kazala je u uvodnom govoru ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. Cilj Ministarstva kulture je jačanje kulturnoga sektora koji pomaže jačanju kreativnih kompetencija društva, ali i jačanju socijalnog, ekonomskog pa i infrastrukturnog potencijala, kazala je ministrica.
Nemamo dovoljno sredstava za obnovu svoje baštine, niti dovoljan broj primjera kako se određena baština može uključiti u gospodarski i socijalni razvoj društva, kazala je. "Nemamo također ni dovoljno sredstava kako bismo uspjeli napraviti ravnotežu između institucionalnog i vaninstitucionalnog pogona u kulturi, kao ni dovoljno iskustva s koprodukcijama", istaknula je nadalje ministrica.
"Zato je od iznimne važnosti da Hrvatska bude spremna, da budemo pripremni u znanju za praćenje programa koji se razvijaju na EU razini kako bismo na svim razinama - državnoj, lokalnoj i regionalnoj, u pravilnoj raspodjeli sredstava postigli stopostotnu realiziranost naših kulturnih projekata", kazala je.
Cilj konferencije "Kreativna Europa i Europska prijestolnica kulture" bila je upoznati hrvatsku kulturnu javnost s novim programom Europske unije za kulturni, kreativni i audiovizualni sektor pod nazivom "Kreativna Europa", koji će 1. siječnja 2014. godine naslijediti postojeći program "Kultura 2007.-2013.".
Novi program, njegove ciljeve, te informacije o pravilima, uvjetima i načinima predstavila je Ann Branch iz Europske komisije.
Napomenula je kako je Komisija predložila povećanje sredstava koje ulaže u kulturu jer je zaključila da je riječ o sektoru koji doista pridonosi gospodarskom rastu, otvaranju novih radnih mjesta i socijalnoj inkluziji. Radi se o povećanju za 35-37 posto, odnosno 1,8 milijardi eura u odnosu na postojeći program. No, napomenula je kako je taj Komisijin prijedlog još uvijek u fazi pregovora, koji bi trebali biti gotovi do jeseni.
O sudjelovanju RH u programu Kultura govorila je načelnica Sektora za europske poslove i medije Ministarstva kulture Martina Borovac Pečarević. Istaknula je kako se od 2007. godine od kad Hrvatska sudjeluje u tome programu broj prijavljenih projekata utrostručio, sa samo osam 2008. godine na 28 projekata 2012. godine.
"Najvažnija vrijednost tih programa je njihova dodana vrijednost - a to je umrežavanje i kontakti koji su se ostvarili", kazala je Borovac Pečarević, istaknuvši kako je brojčano šest puta veći broj povučenih sredstava koje smo uplaćivali prvo kao zemlja kandidatkinja, a potom kao zemlja pristupnica.
Konferencija je u zagrebačkom Muzeju Mimari okupila više od 230 sudionika, predstavnika niza hrvatskih kulturnih institucija koji već aktivno sudjeluju u raznim europskim programima.
U nastavku konferencije o svojim iskustvima, problemima i izazovima ali i prednostima te prestižne jednogodišnje titule govorili su djelatnici hrvatskih kulturnih institucija, koji već aktivno sudjeluju u različitim europskim programima.
Kako se mijenja društvo, mijenja se i publika, napomenula je Dubravka Vrgoč iz Zagrebačkog kazališta mladih. Iznimno je važno baviti se publikom, a istaknula je kako trenutno nastoje sačuvati staru publiku i pritom stjecati novu te graditi povjerenje.
Razvijanje suradnje s institucijama i iskustvo u projektima predstavio je Sergej Pristaš iz BADCo-a, naglasivši kako su ovisni o suradnji s institucijama te da se svi problemi dijele s institucijom i publikom. Posebno je istaknuo kako prije svega treba stvoriti uvjete za umjetnički rad kao i razvoj u suradnji s drugim institucijama.
O otvorenim platformama s različitim programima koji stvaraju prilike i izazov za razvoj publike govorila je Emina Višnić iz nezavisne umjetničke scene POGON. Istaknula je kako je za razvoj publike potrebno vrijeme, a sami rezultati ulaganja vremena i novca vidljivi su tek nakon nekog vremena. Napomenula je da je bitno vratiti u fokus pitanje produkcije umjetnosti.
Sanda Božić iz Hrvatskog društva skladatelja rekla je kako je njihova djelatnost usmjerena suvremenom stvaralaštvu te na koji način približiti odnos između autora, djela i publike. Pripomenula je da sve proizlazi iz osmišljenosti programa koji mora sadržavati raznolikost, dinamičnost i izvrsnost te da je potrebna šira društvena organiziranost i suradnja institucija.
Panel „Europska prijestolnica kulture“ otvorila je Ann Branch iz Europske komisije koja je naglasila da „kulturna baština možda nije najvažnija, već da se radi o onome što dolazi u budućnosti i o projektima koji ostavljaju trag na društveno-ekonomskom planu“.
Predstavnici europskih gradova podijelili su svoje iskustvo s okupljenima.
Airan Berg, umjetnički direktor za izvedbene umjetnosti
Linza 2009, govorio je o dugoročnim pozitivnim posljedicama bivanja Europskom kulturnom prijestolnicom, o nužnosti pristupačnosti programa građanima, njihovom volontiranju i identificiranju s projektom te programima povezanima s lokalnim pitanjima i umjetnicima.
Mitja Čander je pričao o poteškoćama organiziranja projekta
Maribora 2012. „Postajanje prijestolnicom kulture bi trebalo doprinijeti regeneraciji grada, priča se mora širiti i na područja izvan kulture jer je kreativnost bitna za sve razine društvenog života, naročito tijekom krize kada se traže nova rješenja“, zaključio je Čander.
Kao predstavnica danskog grada Sonderborga koji u konačnici ipak nije postao prijestolnicom kulture, Else Christensen Redžepović je pak zaključila da je samo bivanje kandidatom doprinijelo boljoj medijskoj vidljivosti grada, ojačanju suradnje sa susjednom Njemačkom što je promijenilo budućnost grada nabolje.
Predstavnici Rijeke, Splita i Vukovara kao mogućih kandidata za prijestolnicu kulture su kratko izložili svoje planove za budućnost i potencijale koje bi se moglo ostvariti zahvaljujući naslovu europske prijestolnice kulture. (MK/Hina)
Pisane vijesti
