Profesori radnog prava, suci prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova i odvjetnici konsenzusno izražavaju stajalište da većina RPO ugovora u hrvatskom novinarstvu predstavlja nezakonitu praksu prikrivenog radnog odnosa, zaključak je tribine Hrvatskog novinarskog društva (HND)
održane u srijedu u Novinarskom domu.
Tribina koju je organiziralo Hrvatsko novinarsko društvo okupila je eminentne prave stručnjake: Viktora Gotovca, s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, Darka Milkovića, predsjednika Građanskog odjela Županijskog suda u Zagrebu, Domagoja Franju Frntića, zamjenika predsjednice Općinskog radnog suda u Zagrebu i odvjetnika Denisa Bajsa. Pozivu se, nažalost, nisu odazvali predstavnici izvršne vlasti kojima je ova problematika u nadležnosti, kao ni predstavnici Državnog inspektorata. Raspravu su iz publike pozorno pratili i mnogi poznati hrvatski suci, među kojima i Ranko Marijan, sudac Vrhovnog suda i predsjednik Državnog sudbenog vijeća, te Tihana Cišper, predsjednica Općinskog radnog suda.
Novinari i pravni stručnjaci zajednički su pokušali rasvijetliti što ugovori o djelu znače za novinarsku profesiju i same novinare, krši li se njima zakon te što po tom pitanju može učiniti inspekcija rada, sindikati, novinarske udruge i izvršna vlast.
Novinari koji redovito dolaze na posao, primaju zadatke od nadređenih, koriste radna sredstva poslodavca te su se obvezali na ekskluzivitet, trebali bi ostvarivati i sva prava iz radnog odnosa, rečeno je. Riječ o obvezama koja proizlaze iz radnog odnosa i trebale bi biti regulirane ugovorom o radu, naglasio je Domagoj Franjo Frntić. Upozorio je na jasnu distinkciju između ugovora o radu i ugovora o djelu koji podrazumijeva naknadu za obavljeni posao, ali ne i redoviti dolazak na posao i mjesečnu plaću.
Odvjetnik Denis Bajs citirao je Zakon o radu koji kaže: “Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno” (čl. 8: 2). Radi se naprosto o tome da poslovi u redakciji - za razliku od freelancerske objave teksta tu i tamo - nedvojbeno imaju “obilježja posla za koji se zasniva radni odnos”: radne obaveze po nalogu poslodavca, određeno radno vrijeme i naknadu, kao i nemogućnost rada za drugog poslodavca.
Anton Filić, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske, ocijenio je kako državna inspekcija "cijelo vrijeme žmiri" nad prikrivenim radnim odnosom novinara iako po nekim procjenama država zbog toga godišnje gubi oko 20 milijuna kuna. "Radi se o dogovoru političara i medijskih izdavača. Političari se boje medijskih tajkuna jer i sami "imaju putra na glavi", ustvrdio je Filić.
Od 1999. najmanje 400 hrvatskih novinara zamijenilo je radni odnos reguliran ugovorom o radu autorskim ugovorom. U praksi im se, naoko, malo toga promijenilo: nastavili su dolaziti za svoj stol u redakciji i raditi isti posao, u istom (iako sve duljem) radnom vremenu, jedino što su umjesto (neto) plaće započeli primati (bruto) honorar, a poreze i doprinose samostalno uplaćivati prema uputama vlastitog knjigovodstva. No, otkaz su mogli dobiti - a mnogi su ga i dobili – bez obrazloženja, bez otkaznog roka i bez otpremnine!
Naravno da je takav radni status na sindikalnu organiziranost novinara djelovao pogubno, pa nije ni čudo da je novinarsko suodlučivanje o urednicima i uređivačkoj politici putem statuta redakcija ostalo uglavnom mrtvim slovom na zakonodavnom papiru. Suprotno nominalnom statusu “slobodnih novinara”, tzv. RPO-ovci su pritom postali izrazito ovisni o željama i volji poslodavaca. Još jednom se pokazalo da biti u statusu fleksibilnog zaposlenja zapravo znači biti stalno i potpuno, fizički i intelektualno, na raspolaganju poduzeću. To, međutim, nije obeshrabrilo novinarke i novinare poput Nataše Škaričić, Branimira Zekića i Morane Panjkote da protiv kršenja radnog zakonodavstva započnu uspješnu pravnu bitku koja, čini se, postaje nadahnućem sve više njihovih kolegica i kolega.
Na tribini je najavljeno je da će na poziv ministrice kulture Andree Zlatar biti održan sastanak predstavnika poslodavaca, novinara, Državnog inspektorata i Ministarstva financija, čime bi moglo započeti rješavanje ovog problema koji se dugo gurao pod tepih sve lošijeg položaja radnika uzrokovanog masovnom nezaposlenošću.
Važan doprinos javnoj raspravi o medijskoj politici moderirale su novinarke Biljana Bašić i Nataša Škaričić. Razgovori se nastavljaju svake druge srijede u velikoj dvorani Novinarskog doma, unutar HND-a u kojem novinari aktivno djeluju kao njegovi članovi, kao i na mailing listi novinarske inicijative kojoj se možete priključiti pišući na
reformamedija@gmail.com.
Najave
