Svoju potporu i pohvalu HAVC-u dali su na konferenciji za novinare stručni suradnici te institucije, ali i svojim prisustvom u punoj dvorani Novinarskog doma brojni domaći filmski djelatnici, od producenata do redatelja i glumaca.
Među ciljevima definiranima za razdoblje od 2010. do 2014., osigurani su zakoniti financijski priljevi HAVC-u, pokrenut je proces digitalizacije hrvatskih kinodvorana, uveden je sustav olakšica za filmsku proizvodnju, a nekomercijalni film zastupljeniji je u televizijskim programima.
Od pet ciljeva ispunili smo njih četiri, a pod upitnikom je ostala ambiciozna ideja reforme Hrvatske kinoteke, za što će nam, s obzirom da Hrvatski državni arhiv ima svoj odnos s vremenom, očito trebati još koja godina, rekao je Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a. Sanjali smo da hrvatsku audiovizualnu djelatnost napravimo besplatnom za porezne obveznike i stvorimo financijski samoodrživu kulturnu djelatnost, a vidimo da smo tome jako blizu, dodao je.
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić istaknula je da su ovogodišnji rezultati vrlo jasni - u Hrvatsku je ušlo 40 milijuna kuna, a Ministarstvo kulture HAVC-u je za cijeli program dalo 36 milijuna. Imamo djelatnost koja je u cjelini gledano samoodrživa zaslugom HAVC-a i nacionalne strategije na kojoj se radilo realno, konkretno i kontinuirano, istaknula je.
Filmska industrija istovremeno je kulturno i gospodarsko dobro i zato mora imati takav tip autonomne institucije, rekla je Zlatar, najavivši da će jedan od sljedećih planiranih poteza Ministarstva, po uzoru na HAVC, biti osnivanje Centra za knjigu.
O ispunjenju ciljeva s "ružičastih stranica" Nacionalnog programa govorila je Vera Robić-Škarica, predsjednica Hrvatskog audiovizualnog vijeća, izvijestivši da se sada snima, snimljeno je ili u postprodukciji čak deset dugometražnih filmova. Uključivši i radove izvan institucionalnog financiranja na idućem festivalu u Puli moglo bi tako biti i petnaest filmova.
Sanja Ravlić, predstavnica Hrvatske u Eurimagesu, statistikom je potvrdila porast broja gledatelja domaćeg filma. U razdoblju 2010./2011. hrvatski film pogledalo je samo 18 tisuća gledatelja, dvije godine kasnije bilo ih je 180 tisuća, a uključivši i manjinske koprodukcije, ponajviše film "Parada", taj se broj popeo na više od 347 tisuća, rekla je.
Nastojanja HTV-a da doprinese većoj zastupljenosti kinotečnog, europskog, hrvatskog filma svih žanrova predstavio je Dean Šoša, v.d. glavnog urednika. Posljednjih mjeseci prebacili smo takve filmove u ranije termine, a film je uvršten i u informativne emisije, napomenuo je Šoša, istaknuvši nužnost suradnje s HAVC-om s obzirom na važnu ulogu HRT-a u egzistenciji hrvatskog filma.
Za Danu Budisavljević, dopredsjednicu Hrvatske udruge producenata, pozitivni pomak dogodio se u ulaganju u razvoj scenarija, projekata te koprodukcije, a kritičnim mjestima smatra kinodistribuciju i HRT koji još uvijek "u proizvodnji nije usklađen s europskom praksom".
Kao "prihod bez ulaganja i dobit bez rizika" voditeljica programa mjera i poticaja Tatjana Aćimović opisala je sustav poticaja putem kojega će, napomenula je, rezervirana sredstva za dvije godine osigurati investicije u visini sto milijuna kuna, odnosno prihod od 80 milijuna kuna.
Istaknuto je i da su donošenjem Nacionalnog programa regulirani dugovi HRT-a i privatnih televizija s nacionalnom koncesijom, a do proljeća bi biti završena i digitalizacija tridesetak kina u Hrvatskoj čime se "spašava nezavisna kinoprikazivačka djelatnost". (Hina)