Čitanje je ključ za stjecanje obrazovnih kompetencija koje su temelj cjeloživotnog učenja i društva temeljenog na znanju, a jedino ciljanom obrazovnom politikom i poticajnim okruženjem moguće je okrenuti negativan trend čitanja u svijetu, rečeno je na otvorenju dvodnevne konferencije
"Poticanje čitanja: njemačka iskustva i hrvatske perspektive", koja se danas i sutra održava u Zagrebu u organizaciji knjižnice Goethe Instituta, u suradnji s udrugom nakladnika ZANA i hrvatskim P.E.N. centrom.
FOTO: HINA
"Poticanje čitanja opća je svjetska i europska tema, a praktična iskustva koja ćemo ovdje čuti dat će nam uvid u to što napraviti kako bi se negativan trend čitanja okrenuo, te na koji način vratiti ljude čitanju i djecu usmjeriti na knjige, kako zadržati čitatelje i stvoriti nove čitatelje", istaknuo je Serdarević. Jedan od ciljeva ovakvih događanja, osim preuzimanja dobrih praksi, jest i ojačati svijest nadležnih institucija i društva općenito o važnosti aktivnog pristupa tome problemu u oblikovanju obrazovnih politika radi razvoja društva temeljenog na znanju, napomenuo je.
Dvodnevna konferencija o njemačkim čitalačkim projektima i mogućnostima njihove primjene u Hrvatskoj okupila je u prostorijama Goethe instituta u Zagrebu brojne knjižničare, članove Sveučilišta, predstavnike Ministarstva kulture, te Agencije za odgoj obrazovanje i mnoge druge. O svojim iskustvima i praktičnoj strani poticanja čitanja na konferenciji je govorila Sabine Uehlein, direktorica za programe i projekte njemačke zaklade Stiftung Lesen koja od 1988. razvija programe poticanja čitanja u toj zemlji.
"Čitanje je ključ stjecanja obrazovnih kompetencija i temelj učenja i obrazovanja. Poticanje čitanja jedna je od ključnih tema u Njemačkoj i Europi, gdje je u posljednjih 20 godina došlo do takvih promjena u čitalačkim navikama da su aktivnosti poticanja čitanja odavno napustile nišu poželjnog i postale nužnost", kazala je Uehlein, napomenuvši kako podaci pokazuju da danas sve više mladih ne može steći odgovarajuće obrazovanje zbog toga što su funkcionalno nepismeni.
U razvoju čitalačkih navika alfa i omega su okvirni uvjeti - financijske i političke prilike te situacija u društvu, o kojima ovisi kako će neka zemlja koncipirati svoje programe poticanja čitanja. No, naglasak aktivnosti poticanja čitanja ne bi trebao biti samo na pragmatičnom aspektu čitanja kao kompetenciji - potrebno je razvijati svijest o tome da je motivacijska komponenta jednako važna, a da je čitanje umijeće koje ne živi samo od sebe, nego je dio nas, istaknula je Uehlein.
"Da bismo u tome uspjeli, moramo početi što ranije i to na što široj bazi i preko što većeg broja kanala, jer ono što smo naučili u proteklih desetak godina jest da je za razvoj čitalačkih navika potrebno početi od najranije dobi", kazala je.
Konferencija je dio višegodišnjih aktivnosti zaklade Stiftung Lesen u suradnji s raznim institucijama u Europi i svijetu usmjerenih na koordinaciju globalnih aktivnosti poticanja čitanja. "Ovdje nije riječ samo o prenošenju njemačkih dobrih praksi, već se više radi o razmjeni ideja i pristupa", kazala je Uehlein, koja je na konferenciji predstavila zakladu Stiftung Lesen, njezinu strukturu i programe, govorila o izazovima u njezinu radu i planovima, te održala predavanje pod nazivom "Čitanje - radost za svakoga".
Prvi dan konferencije nastavlja se predavanjima gostiju iz Hrvatske, koji će govoriti o poticanju čitanja u Hrvatskoj iz različitih aspekata.
Nadežda Čačinović s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu istaknula je kako je - iako je udjel onih koji čitaju trenutno možda u opadanju - postotak onih koji su u stanju čitati danas veći nego ikad. "Ono što je važno u vođenju brige o pismenosti i opismenjavanju jest naglašavati užitak u čitanju", kazala je. U svojem predavanju "Pouke iz povijesti čitanja", Čačinović polazi od potrebe da se zadrži strast za čitanje, a ne samo sposobnost čitanja.
Zoran Velagić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku govorit će o čitanju u "kontekstu konvergencije", Ivanka Stričević s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru o problemima i perspektivama razvoja čitatelja u Hrvatskoj, a glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko održat će predavanje pod nazivom "Knjižnice, čitanja, identiteti".
Drugog dana konferencije, u petak 26. listopada, održat će se radionica s okruglim stolovima za kojima će sudionici i predavači razgovarati o perspektivama poticanja čitanja u Hrvatskoj s obzirom na različite kontekste, te tako dati poticaja mogućim smjerovima razvoja i usustavljivanju poticanja čitanja u Hrvatskoj. (Hina)
Najave
