U susret središnjoj proslavi 400. obljetnice Hvarskoga kazališta, koja se obilježava ove godine, danas je u Novinarskom domu održan okrugli stol o prošlosti i budućnosti tog, trećeg po starosti europskog kazališta, čija bi obnova uskoro trebala biti dovršena.
Zastavu podižemo 1. listopada, rekao je hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić, najavivši izvedbu igrokaza "Prikazivanje muke osamljene stare dame u potrazi za kavalirima, iliti propuštene prigode iz života jedne pozornice", koji će se održati na Dan grada Hvara u Hvarskom kazalištu.
Radovi na restauraciji privode se kraju, nakon toga pristupit ćemo revitalizaciji kazališta, a nadam se da će to i Ministarstvo kulture prepoznati kao kapitalni projekt, rekao je Bebić.
Teatrolog Boris Senker ustvrdio je da, iako ne postoje pisani dokumenti o tome da je Hvarsko kazalište uistinu sagrađeno prije 400 godina, postoje čvrsti temelji da se u to ne sumnja.
Hvar je Veneciji bio važan kao sigurno mjesto, zimovalište venecijanske flote, a bilo je to i vrijeme bujanja kazališta, pa nema razloga da ne vjerujemo da je Hvar imao svoje kazalište, dodao je.
Kazalište je izgrađeno na prvom katu Arsenala u vrijeme kneza Petra Semitecola, kao treće u Europi, nakon Teatra Olimpica u Vicenzi 1585. i Teatra all'antica u Sabbioneti tri godine
kasnije.
O jednom od rijetkih pisanih dokumenata, o pjesmi Antuna Karamanea na latinskom kojom je 1712. opisao to kazalište, govorio je Neven Jovanović sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Ta pjesma nije ni znanstveni rad niti reportaža, pa se iz tih stihova o karnevalskoj priredbi doznaje samo da su se tamo prikazivale komedije, tragedije i pastoralne igre te da je prostor
kazališta izgledao skoro isto kao i danas, napomenuo je Jovanović.
Najviše prijepora o Hvarskom kazalištu proizlazi zbog slabe dokumentacije o prvih sto godina njegova postojanja, jer su mnogi važni dokumenti uništeni tijekom raseljavanja arhiva ili su
stradali u Drugom svjietskom ratu, rekla je teatrologinja Martina Petranović.
Hvarsko kazalište još je jedan primjer hrvatske integriranosti u europski prostor od najranijih dana, ocijenila je Petranović, ustvrdivši kako dovođenje Toma Cruisea može kazalištu dati
svojevrsnu medijsku afirmaciju, ali ga je nužno smjestiti i u relevantni znanstveni kontekst.
Slobodan Prosperov Novak drži da pitanje nepostojeće dokumentacije nije ključno, već da je važnije definirati na koji bi način prostor tog kazališta ubuduće trebao djelovati. Često se kaže
da će struka o tome odlučiti, no dok politika ne kaže koliko za to može izdvojiti novaca, ne može se napraviti program ili reći što i za koga će se tamo igrati, ocijenio je.
Antonija Bogner Šaban govorila je o Hvarskom kazalištu u opusu Maka Foteza, hrvatskog redatelja i književnika čije je "vizionarstvo ugrađeno u tradiciju hvarke kulture i Dana hvarskog kazališta", a Ozana Iveković istaknula je važnu ulogu Dramskog studija mladih Hvar u senzibiliziranju djece i mladih za baštinu njihova grada i otoka.
Značaj kazališnog redatelja, pisca i pedagoga Marina Carića za Hvarsko pučko kazalište istaknula je Dubravka Crnojević Carić, Cvijeta Pavlović izlagala je na temu "Pozornica kulture - kapital kulture", a Lucija Ljubić govorila je o tradiciji amaterizma na Hvaru.
U povodu 400. obljetnice, Hrvatska pošta će 25. rujna pustiti u optjecaj novu prigodnu poštansku marku s motivom unutrašnjosti Hvarskog kazališta, rad Damira Fabijanića. (Hina)
Najave
