Ministrica kulture prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, otvorila je izložbu i najavila prioritetnu zadaću - digitalizaciju hrvatske kulturne baštine i promjenu načina na koji se mlade upoznaje s kulturnom baštinom.
Kako bi baština bila dostupna svima, moramo koristiti tehnologije koje su danas bliske mladim generacijama. Jer, kako je rekla, svaki komad zemlje na koji stanemo ima neku vrijednost i mlade treba o tim vrijednostima educirati, ali tako da se primjenjuju nove tehnologije. S tim u vezi, napomenula je rezultate istraživanja koji, istaknula je, daju porazne rezultate po kojima je samo mali postotak mladih ljudi u Hrvatskoj vidio Dubrovnik i Split, a kulturna baština, ustvrdila je, treba biti dostupna svima.
Napomenula je i kako joj je posebno drago da su se ove godine u projekt uključila sva strukovna udruženja poput Društva povjesničara umjetnosti, Instituta za povijest umjetnosti, konzervatorskih odjela, muzeja, arhiva i svih koji sudjeluju u očuvanju kulturne baštine.
Osvrnula se i slabu prisutnost hrvatske kulturne baštine na Europeani - Europskoj digitalnoj knjižnici, tj. višejezičnome portalu za jedinstveni pristup digitalnoj, odnosno digitaliziranoj građi u europskim kulturnim ustanovama, koji uključuje knjižnice, muzeje, arhive i ostale vlasnike sadržaja kulturne baštine.
Ipak, kada govorimo o zadiranju u prošlost i povijest te o mnogim načinima revizionizma i intervencija, zadiranjem u kulturnu baštinu ona se razvijala za razliku od drugih područja u koja se zadiralo.
Ovogodišnje manifestacije obilježavanja Dana europske baštine započele su izložbom „Slike baštine – Između dokumentacije i umjetnosti“ u Galeriji Klovićevi dvori a razne manifestacije trajati će sve do 7. listopada 2012. godine, u okviru koje će se diljem cijele Hrvatske održati niz aktivnosti kojima će se nastojati ukazati na značaj afirmacije u očuvanju kulturne baštine.
Izložba "Slike baštine - Između dokumentacije i umjetnosti", otvorena večeras označila je početak obilježavanje Dana europske baštine, ali i nove sezone te galerije i to, kako je istaknula ravnateljica Marina Viculin, tihom, lijepom, bogatom i značajnom izložbom koja nam otkriva začudno blago.
Za ministričina pomoćnika Zlatka Uzelca, izložba je podsjetnik na bogatu tradiciju zaštite i brige za hrvatsku kulturnu baštinu na čemu su radile i brojne generacije entuzijasta i stručnjaka u institucijama.
Krešimir Galović podsjetio je da je Planoteka Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture jedan od posljednjih nositelja tradicije nekadašnjega Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji osnovanog 1910.
Rekao je da Planoteka, među ostalim, sadrži bogatu grafičku zbirka u kojoj se nalaze djela poznatih umjetnika u vremenskom rasponu od 16. do 20. stoljeća poput Bele Csikosa Sessie i najranijih slika Josipa Seissela. Spomenuo je i posebnu cjelinu koju čine ostavštine pojedinih arhitekata, a okosnicu su joj četiri velike ostavštine arhitekata: Viktora Kovačića, Stjepana Podhorskog, Aleksandra Freudenreicha i Zdenka Strižića.
Posjetitelji tako mogu vidjeti presjek stogodišnjeg prikupljanja umjetnina i dokumentiranja kulturnih i historičkih spomenika, koji se čuvaju u Planoteci Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
Autori izložbe - voditeljica Službe za dokumentaciju i promociju kulturne baštine i projekte Europske unije Martina Juranović Tonejc i viši stručni savjetnik Krešimir Galović odabrali su tristotinjak radova iz fundusa te uprave koja čuva i veliki broj arhitektonskih planova nastalih od 16. stoljeća do danas. Izložba u Galeriji Klovićevi dvori biti će otvorena do 30. rujna. (Hina/MK)
Pisane vijesti
