Europska komisija predložila je redoslijed zemalja za imenovanje Europske prijestolnice kulture u periodu od 2020. do 2033. godine. Za 2020. godinu Europska komisija izabrala je Hrvatsku i Irsku.
Europski glavni grad kulture je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome europskom gradu kojeg Europska unija odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život te svoju kulturno-povijesnu baštinu.
Ministarstvo kulture je u prosincu 2009. uputilo pismo namjere Europskoj komisiji kojim je iskazana spremnost Republike Hrvatske da se uključi u projekt EPK. Prema mišljenju povjerenice za kulturu gđe. Androulli Vassiliou nove članice Europske Unije moći će jednakopravno raspravljati o drugačijim modelima kulturnih prijestolnica.
U proteklih tri godine brojni hrvatski gradovi iskazali su interes za kandidaturu svojih gradova, što pokazuje i spremnost lokalne zajednice da se taj projekt podrži.
U tijeku je izrada nove zakonske regulative koja bi trebala usvojena do kraja 2013. godine, a proces nominacija do sada je bio obuhvaćao izbor u dvije faze :
Predizborna faza
1) Šest godina prije događanja, svaka država članica koja sudjeluje objavljuje poziv za podnošenje prijave svim potencijalno zainteresiranim gradovima. Gradovi moraju u roku od 10. mjeseci odgovoriti kratkom prezentacijom općenitog programa za EPK.
2) Izborna komisija održava sastanak u svakoj od država članica koja sudjeluje.
Komisija je sastavljena od 13 (trinaest) osoba, od kojih je 6 (šest) stručnjaka imenovala dotična zemlja, a 7 (sedam) je imenovano od strane europskih institucija.
3) Izborna komisija piše kratki popis gradova koji dolaze u obzir za imenovanje, te preporuke istima u cilju poboljšanja nominacije.
Izborna faza
Gradovi izabrani u predizbornoj fazi imaju nekoliko mjeseci kako bi iznijeli svoj program detaljnije. Devet mjeseci nakon predizbornog sastanka, predizborna se komisija ponovno nalazi te preporuča jedan grad za svaku zemlju koja sudjeluje te ih savjetuje za sljedeću fazu priprema.
Na temelju izvješća izborne komisije, svaka od dvije države članice koja sudjeluje podnosi prijavnicu za grad pred europske institucije. Vijeće ministara EU službeno proglašava dva grada koja će nositi naslov EPK četiri godine kasnije.
Na prijedlog tadašnje grčke ministrice kulture Meline Mercouri Europski grad kulture je započet 13. lipnja 1985. odlukom Vijeća ministara kao sredstvo zbližavanja građana Europske unije (odnosno Europske zajednice, kako se EU tada zvala). Prijedlogom je predviđeno svake godine imenovati jednu Europsku prijestolnicu kulture, s ciljem jačanja europske integracije. Otada je ova inicijativa sve uspješnija među europskim građanima te ima sve snažniji kulturni i socijalno-ekonomski učinak na mnogobrojne posjetitelje koje privuče.
Godine 1992. ustanovljena je manifestacija pod imenom Europski mjesec kulture. Ovaj događaj je bio sličan Europskome gradu kulture, ali je trajao znatno kraće i bio je namijenjen prije svega zemljama Srednje i Istočne Europe.
Europski grad kulture preimenovan je u Europski glavni grad kulture 1999 godine, te je od tada financiran kroz program Culture 2000. Odlukom Europskoga parlamenta i Vijeća EU-a iste godine ova godišnja priredba integrirana je u Okvirni program rada EU-a te je uveden i novi način izbora gradova za razdoblje 2005.- 2019.
Sve do 2004. godine Europske prijestolnice kulture birane su na osnovi međuvladinih dogovora zemalja EU-a; države članice su jednoglasno odabirale gradove koji su najvjerojatniji predstojeći domaćini manifestacije, a Europska komisija bi svake godine izabranome gradu davala financijsku pomoć za pripremu manifestacije.
Najave
