Nedavni nalaz srebrnog posuđa u Vinkovcima koje, prema prvim pokazateljima, datira iz druge polovice 4. st. samo je nakratko bilo prikazano u Gradskom muzeju u Vinkovcima. Budući da je riječ o iznimno vrijednom i lijepom nalazu želja nam je dati ga na uvid javnosti u dužem periodu.
Izložba pod nazivom
Srebro antičkih Vinkovaca – Arheološki nalaz ostave blaga u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, održat će se kao središnji događaj obilježavanja Međunarodnog dana muzeja.
Na izložbi će biti izloženo 29 predmeta i fotografije još 20 njih, a koje zbog preosjetljivog stanja nije moguće izložiti. Uz ministricu kulture Zlatar Violić otvorenju će prisustvovati Danijel Petković, direktor Gradskog muzeja Vinkovci i Miroslav Gašparović, direktor Muzeja za umjetnost i obrt.
Izložba će biti otvorena do 10. lipnja 2012. godine.
Ovom prilikom pozivamo vas na
konferenciju za medije 17. svibnja 2012. godine u 11 sati, u Muzej za umjetnost i obrt na kojoj ćemo javnost upoznati i s nizom stručnih detalja vezanih uz restauraciju i daljnje postupanje s tim vrijednim nalazom te će biti omogućeno fotografiranje.
Na konferenciji će govoriti: Zlatko Uzelac, pomoćnik ministrice kulture, Mladen Karlić, gradonačelnik Vinkovaca, Goran Skelac, direktor tvrtke Geoarheo, Šime Vrankić, arheolog, Hrvoje Vulić, kustos antičke zbirke Gradskog muzeja Vinkovc i Damir Doračić, voditelj konzervatorsko-restauratorskog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Srebro antičkih Vinkovaca – arheološki nalaz ostave blaga
Profesionalni, a i privatni život svakog pojedinca obilježen je posebnim trenucima koji zasjenjuju skoro sva druga dostignuća i koji su uglavnom plod predanog i napornog rada i sreće, u promjenjivim omjerima. Jedan od takvih trenutaka jest i nalaz ostave rimskoga srebrnog posuđa u Vinkovcima, vjerojatno jedan od najvažnijih arheoloških nalaza u Hrvatskoj.
Od 1970. godine u Vinkovcima se sustavno primjenjuje Zakon o zaštiti kulturne baštine, što je rezultiralo zaštićenom arheološkom zonom koja se prostire na gotovo cijeloj gradskoj površini. To znači da se svi građevinski radovi u zemlji moraju izvoditi pod nadzorom i prema uputama arheologa. Brojnim je istraživanjima dokazan kontinuitet života u Vinkovcima više od 8 tisuća godina, od prve mlađe kamenodobne starčevačke kulture pa sve do današnjih dana. Svakako vrijedi istaknuti da su Vinkovci dom dviju eponimnih kultura – mlađe kamenodobne sopotske kulture i ranobrončanodobne vinkovačke kulture, kao i mjesto u kojem je nađen najstariji indoeuropski kalendar na posudi vučedolske kulture, Orion. U rimskom se razdoblju na području Vinkovaca nalazi grad
Colonia Aurelia Cibalae, treći grad po veličini u provinciji Panoniji Sekundi i rodno mjesto dvaju rimskih careva Valentinijana (364. – 375.) i Valensa (364. – 378.), jedinih rimskih careva rođenih na tlu današnje Hrvatske.
Zbog velike zaštićene površine i brojnih istraživanja koja se obavljaju svake godine, osim Gradskog muzeja Vinkovci od 2009. godine zaštitna istraživanja u Vinkovcima obavljaju i privatne arheološke tvrtke. Jedna je od njih i tvrtka Geoarheo d.o.o. iz Zagreba. Istraživanje na lokaciji Duga ulica 26 počelo je 15. ožujka 2012. godine, a voditelj je istraživanja Šime Vrkić, profesor povijesti i diplomirani arheolog iz Zadra. Lokacija se nalazi uz bivšu robnu kuću „Na-ma”, na kojoj je Gradski muzej Vinkovci 1977. i 1978. godine obavljao veliko zaštitno arheološko istraživanje te do stambeno-poslovnog centra „Grazia” koji je zaštitno arheološki istražen 1990. godine. Oba su istraživanja otkrila brojne vrijedne nalaze iz prapovijesti i antike.
U petak, 23. ožujka 2012., u sjeverozapadnom dijelu iskopa u rimskom sloju pronađena je jama u kojoj se nalazila ostava s luksuznim srebrnim posuđem koje se prema prvim pokazateljima okvirno datira u drugu polovinu 4. st. Jama je počinjala na dubini od oko 0,70 m, završila na dubini od 1,70 m, a na dnu je bila popločana četirima rimskim opekama.
Pojedini su primjerci posuđa pozlaćeni i ukrašeni tehnikom
niella, a dio sadrži i gravirane ukrase (životinjski, biljni, prikaz arhitekture, ljudski likovi itd.). Ostava se sastoji od 50 posuda različitih oblika (pladnjevi, tanjuri, zdjele, vrčevi, čaše, žlice itd.). Na jednoj od najluksuznijih posuda očuvan je i natpis koji nam otkriva ime majstora koji je izradio posude. Natpis glasi:
AQVILA ANTONINVS FECIT (Izradio Antoninus Aquila). Moguće je da će na nekom od komada biti pronađeno urezano i ime vlasnika. Ukupna je težina srebrnog posuđa veća od 36 kg. Posude su pripadale bogatom građaninu Cibala, a vjerojatno su zakopane zbog nesigurnih prilika koje su potresale Rimsko Carstvo krajem 4. st.
Običaj zakopavanja vrijednosti prakticirao se od prapovijesti do današnjih dana i takve grupe nalaze u arheologiji nazivamo ostavama.
Nakon izlaganja, blago će se vratiti u sigurnost trezora iz kojega će biti vađeno za potrebe analiza i konzervacije koja će trajati nekoliko godina, a obavljat će ga Restauratorska radionica Arheološkog muzeja u Zagrebu na čelu s voditeljem radionice Damirom Doračićem. U međuvremenu će biti stvoreni svi uvjeti za povratak jednog od najvažnijih arheoloških nalaza u Hrvatskoj tamo gdje je i pronađeno – u Vinkovce.
Plan konzervatorsko-restauratorske obrade
Konzervatorsko-restauratorska obrada ostave provest će se u laboratoriju Arheološkog muzeja u Zagrebu uz suradnju sa stručnjacima iz Römisch-Germanisches Zentralmuseuma u Mainzu s kojim laboratorij muzeja ima dugogodišnju suradnju. Uzevši u obzir stupanj oštećenosti predmeta, evidentno je da se radi o zahtjevnom i dugotrajnom postupku tijekom kojeg će se provesti i opsežna tehnološka istraživanja kako bi se prikupilo što više informacija o korištenim materijalima te postupcima izrade i ukrašavanja pojedinih predmeta iz ostave.
Od ukupnog broja srebrnih predmeta iz ostave samo 21 primjerak je cjelovit dok je preostalih 26 nepotpuno. S obzirom na znatnu fragmentiranost predmeta jasno je da se radi o izrazito krhkom materijalu što je u pravilu rezultat interkristalne korozije srebra odnosno srebrne slitine.
Izvorna površina na većini predmeta djelomično je sačuvana u metalnom, a djelomično u mineraliziranom stanju, no prekrivena je tanjim ili debljim slojem korozijskih produkata uslijed čega nije moguće vidjeti njeno pravo stanje kao ni sve detalje ukrašavanja ili tragova obrade.
Na nekim predmetima jasno se vide tragovi ukrašavanja pozlatom, urezivanjem i tehnikom
niella s prikazima raznih motiva (geometrijski, biljni, životinjski, ljudski, arhitektonski).
Neposredno nakon istraživanja predmeti su privremeno bili pohranjeni u trezoru Muzeja Mimara u kontroliranim mikroklimatskim uvjetima radi sprječavanja aktivacije mogućih korozijskih procesa koji bi eventualno mogli dodatno oštetiti predmete, nakon čega su prebačeni u trezor Arheološkog muzeja u Zagrebu
Najave
