Hrvatski autori u Leipzigu će se predstaviti kroz različite programe pa će se tako Edo Popović, Ivana Bodrožić Simić, Robert Perišić i Zvonko Maković predstaviti u programu mreže "Traduki", Mirko Kovač nastupa na poziv Literarnog kolokvija iz Berlina, dok je Vladimir Stojsavljević gost Leipziškog sajma u sklopu razmjene pisaca utemeljene na dugogodišnjoj suradnji tog sajma sa sajmom knjiga Sa(n)jam knjige u Istri.
Ministrica Zlatar u izjavi za Hrvatski radio istaknula je kako je dobro raditi ovakve projekte u kooperaciji jer se na taj način dobiva pravo mjesto u programu. "Na pravim ste lokacijama, vaši se programi odvijaju na lokacijama koje su posjećene i imate medijsku i marketinšku pokrivenost i niste zatvoreni samo u granice svojega prostora koji je prostor izlaganja", istaknula je ministrica Zlatar.
Nakon otvaranja hrvatskoga štanda, čitanjem svojih djela predstavili su se književnici Merita Arslani i Franjo Janeš, koji uz Gorana Ferčeca u okviru nacionalnog nastupa na sajmu predstavljaju svoje prvijence.
Na sajmu će u njemačkom prijevodu biti predstavljene Popovićeve "Tetovirane priče", Kovačev "Grad u zrcalu", "Hotel Zagorje" Ivane Bodrožić Simić, Makovićev "Luegen, warum nicht?", Perišićev "Naš čovjek na terenu" i "Sloboština Barbie" Maše Kolanović.
Hrvatski nastup u Leipzigu organizirala je Zajednica nakladnika knjižara, a za njega je ove godine Ministarstvo izdvojilo 200 tisuća kuna.
Nakon Sajma knjiga u Frankfurtu, leipziški je sajam najveća manifestacija ove vrste u Njemačkoj i jedan od najvećih književnih sajmova na svijetu.
Sajam knjiga u Leipzigu eteblirao se u 17. stoljeću a do 1945. po važnosti je pretekao i Frankfurtski sajam knjiga. Sajam knjiga u Leipzigu je nakon Drugog svjetskog rata međunarodno izgubio na utjecaju ali se dodatno profilirao kao sajam na kojem su pojačano bili zastupljeni autori iz istočne Europe. (Hina)