Registar je posljedica rada koji traje više od stotinu godina, istaknula je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. Rad na njemu, podsjetila je, traje još od početka 20. stoljeća kada su se počela katalogizirati i popisivati kulturna dobra.
"Danas smo došli do digitalne faze, one u kojoj smo spremni pokazati projekt koji je dostupan javnosti u svakome trenutku", rekla je istaknuvši kako Registar korisniku omogućuje da provjeri na koji način i u kom su stupnju zaštićena i registrirana hrvatska kulturna dobra.
Ovaj projekt ima kulturnu vrijednost jer pokazuje što imamo, gdje se nalazi i na koji način je klasificirano, rekla je ministrica Zlatar Violić posebno naglasivši uporabnu vrijednost Registra jer se zahvaljujući njemu "svatko tko kupuje ili nasljeđuje građevinu može vidjeti u kojem je ona stupnju zaštite te tako možemo spriječiti glasine da se stupanj zaštite mijenja na terenu" te da je podložan interesima.
Izradom registra, koji se neprestano nadopunjava, trenutačno se svakodnevno bavi tristotinjak konzervatora iz dvadeset konzervatorskih odjela diljem Hrvatske, istaknuo je pomoćnik ministrice Zlatko Uzelac dodavši kako je izrada registra jedan od najvažnijih poslova koje ova služba obavlja zbog brojnih konsekvenci koje danas imaju i pravna zaštita spomenika i javna dostupnost tih podataka.
Napomenuo je kako ipak postoji niz ograničenja te da će neki podatci, poput geokoordinata pokretnih privatnih zbirki ili podvodnih arheoloških lokaliteta, ostati nedostupni javnosti.
Sustav registracije i informatizacije kulturne baštine koji mora imati javan i transparentan središnji upisnik dobara, važan je preduvjet za zaštitu, očuvanje i korištenje kulturne baštine, rekla je ravnateljica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Blanda Matica.
Pri izradi registra provedena je revizija kulturnih dobara kako bi se utvrdilo u kakvom su stanju, a važan dio registra je web vezan uz geolokaciju kulturnih dobara koji prikazuje točno mjesto na kojima se ta dobra nalaze.
Registar kulturnih dobara RH, dodala je, sastoji se od tri liste: Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara od nacionalnog značenja i Liste preventivno zaštićenih dobara.
Interni web registar kulturnih dobara, koji omogućuje simultani rad u bazi u koji su uključeni svi konzervatorski odjeli, sastoji se od popisa prijedloga za upis u registar, popisa zaštićenih kulturnih dobara te popisa dobara izbrisanih iz registra.
Javni web registra kulturnih dobara sadrži tražilicu koja korisnicima omogućuje pretraživanje dobara po nazivu ili nekoj drugoj odrednici te karte koje prikazuju lokacije pojedinih kulturnih dobara.
(Hina)
>>> Registar kulturnih dobara
