DUlist - Medović stigao sa svih strana svijeta

NAJVEĆA RETROSPEKTIVNA IZLOŽBA POZNATOG PELJEŠČANINA


MATO CELESTIN MEDOVIĆ




Izloženi radovi obuhvaćaju sve faze opusa i temata Mata Celestina Medovića, od ranih crteža sa studija, prvih, pa i kasnijih portreta te radova religiozne tematike. Jer je on bio fratar u dubrovačkom Samostanu Male braće pa je i prirodno da se bavio i religioznom tematikom. Tu su i njegovi radovi mrtve prirode po kojima je zapravo Medović i najvažniji, jer je upravo on mrtvu prirodu emancipirao kao samostalni motiv u hrvatskoj moderni.



 IZLOŽBA RETROSPEKTIVE

Mata Celestina Medovića, autora Igora Zidića, otvorena je u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, a ostvarena je u suradnji s Galerijom Klovićevi dvori iz Zagreba.

Riječ je o dosad najvećoj izložbi jednog od najznačajnijih dubrovačkih slikara na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a prenesena iz Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu gdje je nedavno zatvorena.
 

NAJOBIMNIJI POSTAV

- Autor ove izložbe je Igor Zidić inače vrstan poznavatelj djela našeg Mata Celestina Medovića. Nažalost nije večeras mogao biti s nama - rekao je uvodno ravnatelj UGD Antun Maračić dodavši:

- Ovo je najveća retrospektivna izložba ovog autora uopće. Posljednje izložbe organizirane su 1990. u Zagrebu i Dubrovniku, tako da mladi naraštaji nisu imali prilike upoznati njegova djela, osim putem pojedinih manjih parcijalnih izložbi.

170 IZLOŽENIH RADOVA

Iako je iz objektivnih razloga broj izložaka ponešto reduciran u odnosu na izložbu u Zagrebu, dubrovačka publika ima priliku razgledati dosad najobimniji postav ovog slikarskog klasika. Izloženo je više od 170 Medovićevih radova iz svih faza i u čitavom tematskom rasponu.

- Izloženo je više od 170 Medovićevih radova iz 30-ak izvora kao što su galerije, institucije i privatni kolekcionari. Nekoliko je djela i iz Sarajevske galerije umjetnina. Dakle, na ovom mjestu izložena je velika zbirka radova sa svih strana svijeta - naglasio je Maračić.

Uz rane crteže, portrete iz različitih razdoblja, slika religiozne tematike, izloženi su i radovi koji obraduju mrtvu prirodu, kao i pejzaže dubrovačkog i pelješkog kraja. Od Medovićevih povijesnih djela izložen je i glasoviti, višestruko u inozemstvu izlagan i nagrađivan (medalje iz Münchena i Pariza) Bakanal iz 1893., slika velikog formata, vlasništvo Moderne galerije u Zagrebu.

OBRAĐENE SVE FAZE OPUSA

- Izloženi radovi obuhvaćaju sve faze opusa i temata Mata Celestina Medovića, od ranih crteža sa studija, prvih, pa i kasnijih portreta te radova religiozne tematike. Jer je on bio fratar u dubrovačkom Samostanu Male braće pa je i prirodno da se bavio i religioznom tematikom. Tu su i njegovi radovi mrtve prirode po kojima je zapravo Medović i najvažniji, jer je upravo on mrtvu prirodu emancipirao kao samostalni motiv u hrvatskoj moderni. Tu su i njegovi amblematski pejzaži, koji su iznimno značajni - istaknuo je Antun Maračić, dodavši kako je uz Vlaha Bukovca, Medović pionir hrvatske moderne umjetnosti, utemeljitelj hrvatske moderne i instituta umjetnosti i izložbe.

Izložbu prati bogato ilustriran katalog/knjiga s opsežnim tekstom autora izložbe Igora Zidića.

Ravnatelj UGD Antun Maračić zahvalio je sponzorima Gradu Dubrovniku, Ministarstvu kulture, i Poljoprivrednoj zadruzi Kuna, čiji je jedan od utemeljitelja bio Mato Celestin Medović. Izložba, koju je otvorila pročelnica za kulturu Grada Dubrovnika Ana Hilje Čagalj, ostaje otvorena do 15. travnja 2012.


MATO CELESTIN MEDOVIĆ (1857.-1920.)

Mrtva priroda kao samostalni motiv

Mato Celestin Medović rođen je 17. studenog 1857. u mjestu Kuni, na poluotoku Pelješcu.
 
Nakon godinu dana školovanja u franjevačkom samostanu Gospe od Loreta (Delorita) na Pelješcu, 1868. odlazi u samostan Male Braće u Dubrovniku, gdje se priprema za redovnički poziv. Tamo počinje raditi crteže i slikati u ulju, a 1880. godine odlazi na studij slikarstva u Italiju. Prima privatne poduke u Rimu od 1880. do 1882. (Lodovik Seitz, Francesco Grandi), a zatim u periodu od 1883. do 1884. u Firenci (Antonio Ciseri). Godine 1886. vraća se u Dubrovnik. Uviđajući nedostatke svog nepotpunog školovanja, 1886. godine odlazi na Akademiju likovnih umjetnosti u München (profesori: Gabriel Hackl, Ludwig Lofftz, Aleksandar Wagner). Tri posljednje godine provedene u klasi prof. Wagnera ostavile su najdublji trag u njegovu münchenskom školovanju, u duhu dekorativnih historijskih kompozicija Karla Pilotyja. Od 1893. do 1894. godine boravi u Dubrovniku i Kuni na Pelješcu te napušta franjevački red. Nakon Münchena umjetnikova koncepcija izvedbe sakralnih slika bitno se izmijenila; odbačeni su detalji ambijenta, a slikama dominiraju monumentalni likovi svetaca. U periodu od 1895. do 1907. boravi u Zagrebu, gdje pod utjecajem plenerizma i bogatog kolorita Vlaha Bukovca mijenja duktus i intenzivira boje.Prvi je od modernih hrvatskih slikara emancipirao mrtvu prirodu kao samostalni motiv, jednako kao i pejzaž koji slika uglavnom na Pelješcu, u pleneru, sve svjetlijom skalom čistih boja. Taj novi likovni izraz prenosi se i na historijske kompozicije, slike s religioznom tematikom i na portrete. Godine 1908., po povratku u rodnu Kunu, počinje novo razdoblje u slikarstvu Celestina Medovića, koje - s kraćim prekidom od 1912. do 1914. godine, kada umjetnik boravi u Beču - čini 'pelješku fazu". U tom razdoblju slika gotovo isključivo pejzaže koji obiluju jarkim južnjačkim svjetlom i intenzivnim bojama. Upravo tim djelima dao je najveći doprinos hrvatskom slikarstvu. Mato Celestin Medović umro je 20. siječnja 1920. godine u Sarajevu.

DUlist, 07.03.2012.