Hrvatski će jezik biti 24. službeni jezik Europske unije (EU) i kao takav ravnopravan sa svim ostalim jezicima pa nije moguće njegovo »utapanje« u slične slavenske jezike, suglasni su predstavnici struke i politike, odnosno Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i dvaju minstarstava - znanosti, obrazovanja i sporta te kulture.
Govoreći za Hinu o položaju hrvatskog jezika u EU, u kontekstu Međunarodnoga dana materinskoga jezika koji se obilježava 21. veljače, v. d. ravnatelja IHJJ-a Nada Vajs Vinja ističe da je zauzimanje za hrvatski jezik trajna usmjerenost Instituta i podsjeća na intenzivnu suradnju s prevodilačkim uredom u Bruxellesu gdje su tijekom siječnja ove godine stručnjaci toga instituta održali nekoliko jezičnih i terminoloških radionica na poziv ureda Task Force Pre-Accession Croatia. Dodaje da je Institut, pod uredništvom Maje Bratanić i u suizdavaštvu s Hrvatskom sveučilišnom nakladom, objavio zbornik radova »Hrvatski jezik na putu u EU« u kojemu pravnici, jezikoslovci, terminolozi i prevoditelji nude presjek jezikoslovnih i terminoloških spoznaja stečenih i primijenjenih tijekom prevođenja pravne stečevine EU-a i usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s njom.
Ministarstvo kulture će predložiti MZOS-u model prema kojem bi nastavnici i učenici pravopise koristili ravnopravno i prema vlastitom izboru te na temelju tih iskustva odredili jedan za uporabu, kaže ministrica Andrea Zlatar Violić i Marija Lugarić, zamjenica ministra znanosti, obrazovanja i sporta, upozorava na kontinuiranu skrb toga ministarstva o hrvatskome jeziku. Trenutačno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) skrbi o 33 službena razmjenska lektorata hrvatskoga jezika i književnosti te dva centra za hrvatske studije u Australiji i Kanadi koje sufinancira. Osim toga, u cijelosti ili djelomično, podupire još pedesetak samostalnih lektorata. Među ostalim, podupire i tečaj hrvatskoga jezika i kulture na Visokom institutu za prevoditelje i simultane prevoditelje Haute École de Bruxelles Communauté française de Belgique u Bruxellesu. Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić smatra da ćemo sami rješavati sve moguće teškoće vezane uz hrvatski jezik poput pravopisa te ističe, kad je riječ o nepostojanju jedinstvenoga pravopisa, da je jezik živa i otvorena, slobodna praksa svih govornika i da pravopis mnogo toga može standardizirati, ali da rješenja otvorenih pitanja moraju uvažavati i jezičnu praksu. Ministarstvo kulture će, napomenula je, predložiti MZOS-u jedan model usporedne uporabe pravopisa u obrazovnim institucijama tijekom određenog razdoblja, koji bi nastavnici i učenici koristili ravnopravno i prema vlastitom izboru, a na temelju praćenja učestalosti korištenja moguće je, nakon toga, odrediti jedan za uporabu.
(Hina)
HRVATSKA MATICA ISELJENIKA, 21.02.2012.
