DUŽI OD DUGOG OTOKA U ŠPILJI KOD ZAGVOZDA NAVODNO JE BUJAO ŽIVOT PRIJE 12 TISUĆA GODINA
Kostur s Dugog otoka star je 11.000 godina, a Imoćani ističu ostatke svojih predaka koji su tisuću godina stariji, dok arheolog Darko Periša kaže kako to tek treba potvrditi
Koji je "Dalmatinac" stariji: onaj čije su kosti pronađene na Dugom otoku ili ostaci prastanovnika Imotskog? Naime, nakon objave kako je bodul iz zadarskog kraja star 11.000 godina, Imoćani su se podičili svojim pretkom čije su kosti pronađene u pećini između Zagvozda i Grabovca, koji bi mogao biti stariji barem tisuću godina.
Na predavanju prof. Ljubomira Gudelja o arheološkom biseru Crkvine kod Ciste Velike u Imotskoj krajini, koji je on istraživao punih 18 godina, osim niza zanimljivosti o otkrićima predmeta starih više od četiri tisuće godina, ponuđeni su i podaci koji su zapanjili nazočne na skupu u Pučkom otvorenom učilištu u Imotskom.
Naime, nakon prikazanih materijalnih dokaza i drugih predmeta vezanih uz intenzivan život na području Crkvina starijih od 2000 godina prije Krista, koje su predočili iskusni arheolozi, istaknuto je kako na području Imotske krajine ima nalazišta koji potvrđuju da su ljudi tu živjeli i prije više od 12 tisuća godina prije Krista.
Tu senzacionalnu izjavu nije izrekao bilo tko, nego pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Imotskom Ivan Alduk. Sve je bilo intrigantnije jer se poklopilo sa svježim senzacionalnim pronalaskom kostura u špilji na Dugom otoku, za kojeg je rečeno da je najstariji Dalmatinac jer datira od prije 11.000 godina.
Istraživanje tek slijedi
Tragom te izjave pokušali smo doznati nešto više o staništima najstarijih Imoćana. Upravo ovaj najzanimljiviji podatak o pronalasku materijalnih dokaza o životu na području Imotskog 12 tisuća godina prije Krista pokušali smo potvrditi kod arheologa Darka Periše s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je punih pet godina istraživao pećinu kod Grabovca u blizini Zagvozda. Kako je Grabovac nekada i teritorijalno pripadao Imotskoj krajini, možemo baratati, reče nam Periša, i do sada najstarijim otkrivenim ostacima života na području Imotske krajine.
Arheolog Periša kaže kako je pećina slučajno otkrivena prigodom izgradnje autoceste između Šestanovca i Zagvoza, i već nakon prvog ulaska povjesničara utvđeno je kako je to pravi mali arheološki raj. Kako tvrdi Periša, za sada su pronađeni ostaci koji nepobitno upućuju na to da je tu živio čovjek osam tisuća godina prije Krista.
- Postoji još jedna velika dvorana u kojoj je nešto hladnije, koja je, vjerojatno, služila za ostavljanje hrane, kao i još neki predmeti iz onoga doba, o kojima ja sada ne bih puno govorio. Taj lokalitet znanstvene vrijednosti treba do kraja istražiti i onda donijeti zaključke o opipljivim dokazima o životu ljudi. Ipak, naglasio bih činjenicu da nigdje do sada na našem području slični lokaliteti nisu pronađeni - kazao nam je Periša.
Inače, lokalitet zahtijeva istraživanje dubljih slojeva, pa bi ti budući nalazi onda mogli dati potvrdu o tome da ostaci ljudskih prebivališta u Imotskoj krajini datiraju 12 tisuća godina prije Krista.
Ostaci stoke, medvjeda...
•• U špilji kod Zagvozda pronađen je jedan dobro očuvan raskomadani kostur čovjeka, koji se datira u vremenu od 3-4 tisuće godina prije Krista. Pronađeno je i sjeme pšenice, ostaci jelenskih rogova, ostaci vepra, medvjeda, divokoze i svih onih životinja koje su tada tu obitavale. U pećini čiji je promjer 25 puta 12 metara pronađeni su i ostaci ondašnjih domaćih životinja, pa Periša tvrdi da su tu, osim lovaca, živjeli i stočari.
BRACO ĆOSIĆ
SLOBODNA DALMACIJA, 26.11.2011.
