Tizian, Tintoretto, Veronese, veliki majstori renesanse“ od utorka u Galeriji Klovićevi dvori nude povlasticu u kojoj mogu uživati rijetki naraštaji.
Posjetitelji izložbe „Tizian, Tintoretto, Veronese, veliki majstori renesanse“, otvorene u utorak u Galeriji Klovićevi dvori, uživaju u povlastici kakva se pruža rijetkim naraštajima: u potrazi za najljepšim slikama zlatnoga doba mletačke umjetnosti ne moraju obilaziti mnogobrojne otoke i gradove na jadranskoj obali, već ih mogu detaljno proučiti na jednome mjestu.
Istaknuo je to na svečanosti u Klovićevim dvorima autor izložbe, akademik Radoslav Tomić, napominjući da je posrijedi kompleksna i zahtjevna izložba koju nije bilo lako realizirati. Nije bilo jednostavno dopremiti u Zagreb 46 antologijskih slika na drvetu i platnu, vrlo delikatnih djela koja se čuvaju u crkvama, muzejima, samostanima, galerijama i privatnim zbirkama duž cijele obale, ali i u kontinentalnome dijelu Hrvatske. Naslikali su ih tadašnji najbolji majstori zanata - Tizian, Tintoretto, Bellini, Carpaccio i Veronese, a kupovali hrvatski naručitelji - biskupi i opati, plemići i pomorci, svjetovni ljudi koji su putovali i trgovali po cijelom Mediteranu.
Glasoviti talijanski umjetnici radili su u 15. i 16. stoljeću za naručitelje s područja cijele Europe, a njihove slike, sačuvane u hrvatskoj baštini, svjedoče o vrhunskom ukusu domaćih mecena, ali i visokoj humanističkoj kulturi koja ih je formirala. O razgranatosti renesansne ideje koja je u Hrvatskoj prožela književnost, filozofiju, glazbu i druge discipline, govorili su zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević i državni tajnik u Ministarstvu kulture Zoran Šikić, koji je i otvorio izložbu.
Ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin podsjetila je da je renesansa najplodnije umjetničko razdoblje u Hrvatskoj koje je iznjedrilo niz antologijskih djela europske umjetnosti. Među njima su Šibenska katedrala, remek-djelo Jurja Dalmatinca, upisano u svjetsku povijest umjetnosti i arhitekture, potom kapela bl. Ivana u Trogiru Nikole Firentinca i Andrije Alešija, dubrovačka kula Minčeta, koju je također oblikovao Dalmatinac i tvrđava-grad Karlovac, koji je kao "idealni" renesansni grad u obliku šestokrake zvijezde gradio Matija Gambon.
Kao velike hrvatske umjetnike koji su djelovali u doba renesanse Kusin je izdvojila arhitekta Lucijana Vranjanina, kipare Franju Vranjanina (Laurana) i Ivana Duknovića te slikare Juraja Ćulinovića, Andriju Medulića i Jurja Julija Klovića.
Danas zvuči nevjerojatno da su u mala otočka mjesta, u ribarska sela poput Vrboske na Hvaru, stizala djela talijanskih umjetnika koji su opremali luksuzne venecijanske palače. Rasuta, ta djela tvore imaginarni muzej velikana renesanse, sada prvi put stvarno uspostavljen, zahvaljući mnogobrojnim posuđivačima, kazala je ravnateljica Kusin, ističući da su Klovićevi dvori učinili novi iskorak, priredivši međunarodnu izložbu iz domaćih fundusa u kojima se čuvaju i remek-djela talijanskih majstora renesanse.
JELENA MANDIĆ-MUŠĆET
VJESNIK, 23.11.2011.
