Otvorenje obnovljene spomeničke cjeline – kompleksa dvorca Eltz

 

 

 
Interdisciplinarni projekt „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol“ koji financiraju Vlada Republike Hrvatske i Razvojna banka Vijeća Europe (2005-2012.), a koordinira Ministarstvo kulture, dijelom je nacionalne i regionalne strategije zaštite pokretne i nepokretne kulturne baštine i njezine obnove.

 

Na nacionalnoj razini danas je to jedan od najkompleksnijih programa u provedbi istraživanja i obnove te valorizacije nacionalne spomeničke baštine.

 

Na području Iloka, Vukovara i Vučedola (Vukovarsko-srijemska županija) Projektom su planirana, i većim dijelom i realizirana, ulaganja u istraživanje, obnovu i revitalizaciju povijesne i kulturne baštine te ulaganja u znanstvene objekte (istraživački centar Vučedol), nove muzejske postave u dvorcima Odescalchi i Eltz u Iloku i Vukovaru i izgradnja novoga nacionalnog Muzeja Vučedolske kulture na arheološkom lokalitetu Vučedol, kao i u sadržaje namijenjene daljnjem stručnom usavršavanju. Na plodnom i kulturnom baštinom bogatom vukovarsko - srijemskom dunavskom stratumu satkan je i to doslovce kroz vjekove i dio čvrste civilizacijske podloge, a ispisane su i neke od najvažnijih stranica naše povijesti.

 

 

Uz stručnjake Ministarstva kulture i njegova Konzervatorskog odjela u Vukovaru u provedbi  Projekta sudjeluju i Hrvatski restauratorski zavod: u obnovi 12 kuća u baroknoj jezgri i kompleksa dvorca Eltz u Vukovaru, u Iloku dvorac Odeschalchi, srednjovjekovni tvrđavski plato i zidine, Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Kapistrana, barokna zgrada - Žitnica; Gradski muzej Vukovar (Muzej Vučedolske kulture, prema arhitektonskom projektu Gorana Rake, d.i.a.), Muzej grada Iloka (krajolik u povijesnoj jezgri Iloka), Institut za arheologiju (arheološka istraživanja u Iloku), Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Arheološki muzej u Zagrebu (arheološka istraživanja i međunarodna arheološka škola na Vučedolu), stručnjaci Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, muzealci iz brojnih muzeja Hrvatske, Hrvatsko muzejsko vijeće, savjetodavno tijelo Ministarstva kulture RH uz brojne stručnjake iz Hrvatske već otprije uključenih u niz manjih projekata na ovom prostoru, uz punu suradnju gradova Iloka i Vukovara te Vukovarsko-srijemske županije.

 

Provedbu svih programa Projekta vodi Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uz posebno Vijeće, kojeg je imenovala Vlada RH a kojeg je predsjednik ministar kulture mr. Jasen Mesić i Upravu Projekta, koje je imenovao ministar kulture a direktorica je mr.sc.Branka Šulc, ravnateljica Uprave u Ministarstvu kulture.

 

Ugovorni nositelj programa iz Projekta za istraživanja i obnovu kompleksa dvorca Eltz je Hrvatski restauratorski zavod a projektant za kompleks dvorca Eltz, Radionica arhitekture d.o.o. Izvođači radova su Hrvatski resturatorski zavod, Ing-grad d.o.o., Monte-Mont d.o.o. uz 25 ostalih izvođača.

 Projekt je i novi višedisciplinarni program održivog razvoja u tom prostoru sa zajedničkim ciljem razvoja na principu zaštite i unapređenja kulturnog krajolika kao sastavnice gospodarskoga projekta i poticanja razvoja ovoga područja uz cjelovitu obnovu povijesnih građevina za potrebe muzeja i izgradnju novoga muzeja.

 

Provedba zaštite kulturnih i prirodnih vrijednosti arhitektonske spomeničke cjeline visoke ambijentalne i krajobrazne vrijednosti, uz obnavljanje povijesnih matrica gradova Vukovara i Iloka, unošenje novih sadržaja u taj prostor te određenje namjene i uređenja prostora u skladu je s njezinim izrazito visokim povijesnim vrijednostima. Krajobrazna, prostorna i povijesna analiza parkovnih površina i njihova prezentacija predstavlja sastavni dio ovoga Projekta. Projekt u cijelosti treba biti dovršen do kraja 2012.g. Za obnovu kompleksa dvorca Eltz i baroknih vlastelinskih kurija utrošeno je, do polovice listopada 2011.g., 95.349.000 kn iz sredstava Projekta

 

Planirano je, i dijelom i realizirano otvaranje novih muzejsko-galerijskih cjelina - uz Gradski muzej Vukovar i novi nacionalni Muzej vučedolske civilizacije, te već u 2010.g. obnovljeni kompleks dvorca Odescalchi u Iloku i u njemu novi postav Muzeja grada Iloka, kao i arheoloških parkova na Vučedolu u staroj jezgri Iloka, obnavljanje ratom devastiranih spomeničkih cjelina, otvaranje istraživačkih centara, i dr.  Otvorenje novoga stalnoga postava Gradskog muzeja Vukovar i novoga nacionalnog Muzeja Vučedolske kulture,  planirano je za lipanj 2012.g. 

Obnovljeni dio kulturne baštine u Vukovarsko srijemskoj županiji, zamah svekolikih stručnih i znanstvenih istraživanja povezanih i uz Projekt „Ilok-Vukovar-Vučedol“, zalogom je nove orijentacije u njezinu prezentiranju kao i poveznicom sa sadržajima čvrsto vezanim uz novo promišljanje održivosti kulturne baštine.

 

Obnova vukovarskoga kompleksa dvorca Eltz jedan je od najzahtjevnijih programa Projekta koji predstavlja i važan dio ukupnih nastojanja Ministarstva kulture da sustavno provede obnovu svih kulturnih vrijednosti oštećenih ili uništenih u Domovinskom ratu na području Slavonije i Srijema kao i zapuštenih kulturnih potencijala .

 

 

 

snimljeno 1991.g                                              snimljeno 2010.g.

Projekt «Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok -Vukovar-Vučedol» pripremila je u 2004.g. stručna skupina pri Ministarstvu kulture ( Konzervatorski odjel Osijek, Hrvatski restauratorski zavod, Gradski muzej Vukovar, i dr.).

 

Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 13.siječnja 2005.g. Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija uputili su 1.veljače 2005. konačan prijedlog Projekta «Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok -Vukovar-Vučedol» Vijeću Europe i Razvojnoj banci Vijeća Europe (CEB) i time ga i službeno kandidirali za financiranje putem dugoročnog zajma.

 

Okvirni ugovor o zajmu br. F/P 1511 (2005) za projekt „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok – Vukovar – Vučedol“ između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe potpisan je u Vukovaru 23. svibnja 2005., a potvrđen na sjednici Hrvatskog sabora 15. srpnja 2005. godine. Zakon o njegovom potvrđivanju objavljen je u Narodnim novinama – međunarodni ugovori br. 8/2005., a stupio je na snagu 22. rujna 2005. (Narodne novine – međunarodni ugovori br. 9/2005). Člankom 4. Zakona, njegova je provedba povjerena Ministarstvu kulture Republike Hrvatske .

Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe o izmjeni i dopuni Okvirnog ugovora o zajmu između Razvojne banke Vijeća Europe i Republike Hrvatske, koji se odnosi na F/P 1511 (2005) – Projekt „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol“ – Vlada Republike Hrvatske je potvrdila osnovom članka 7.Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora ( Narodne novine, broj 28/96) na svojoj sjednici održanoj 23.prosinca 2009.godine.

 

 

Projekt od 2005.g., financiraju Vlada Republike Hrvatske (25%) i Razvojna banka Vijeća Europe (75%), u ukupnom iznosu od 226.288.358,00 HRK (30.215.654,00 mil EUR).

 

 

 

mr. sc. Branka Šulc, ravnateljica, Uprava za kulturni razvitak Ministarstva kulture

 

 

Blanda Matica, d.i.a., ravnateljica, Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture

 

Zoran Šikić, državni tajnik, Ministarstvo kulture

 

Blaž Žilić, dipl. oec., ravnatelj , Uprava za gospodarenje i financiranje Ministarstva kulture

 

 

mr. sc. Zoran Wiewegh, glavni konzervator za arheologiju, Uprava za arhivsku djelatnost i arheološku baštinu  Ministarstva kulture

 

Miljenko Domijan, prof., glavni konzervator, Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture

 

Zdenka Predrijevac, dipl.ing.građ.,pročelnica, Konzervatorski odjel u Vukovaru Ministarstva kulture

 

 

prof. dr. sc. Aleksandar Durman, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 

Ferdinand Meder, prof., ravnatelj, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb

 

Mirna Bojić, stručna savjetnica, Uprava za zaštitu prirodne baštine Ministarstva kulture

 

 

Silvija Modrušan, načelnica, Samostalni odjel za pripremu i provedbu projekata Europske unije Ministarstva kulture

 

Suzana Purišić, d.i.a., Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb

 

mr. sc. Zoran Wiewegh, Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture

 

Mirna Bojić, Uprava za zaštitu prirodne baštine Ministarstva kulture

 

 

Blanda Matica, d.i.a., ravnateljica Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture

mr. sc. Zoran Wiewegh, glavni konzervator za arheologiju, Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture

 

Upravu Projekta imenovao je ministar kulture.

 

 

 

Vlastelinski sklop obitelji Eltz u Vukovaru jedna je od najmonumentalnijih feudalnih arhitektonskih cjelina u Slavoniji. Objedinjuje zgradu Dvora koja je služila kao rezidencija grofovske obitelji, četiri barokne kurije u kojima je bila smještena uprava velikoga feudalnog imanja, gospodarske zgrade sjeverozapadno od Dvora, kapelu sv. Roka te oranžeriju u perivoju koji se od Dvora pružao prema Dunavu. Sklop je smješten na povišenom terenu na prostoru nekadašnjega Novog Vukovara, uz glavnu cestu kojom se u grad dolazilo iz smjera Osijeka. Najstarija je građevina ovoga sklopa, kapela sv. Roka, podignuta 1740. godine, desetak se godina kasnije gradi najraniji zidani Dvor, a drugoj polovini 18. stoljeća pripadaju i četiri kurije koje su do početka Domovinskoga rata u velikoj mjeri zadržale izvorni izgled i oblikovanje. U 19. su stoljeću slijedile uzastopne dogradnje i pregradnje dijela sklopa smještenoga sjeverno od glavne ulice koji svoj konačni izgled dobiva velikom intervencijom započetom krajem 19. i dovršenom početkom 20. stoljeća u historicističkom slogu prema projektima bečkoga arhitekta Viktora Siedeka.

 

 Kao simbol grad, sklop Eltz teško je stradao tijekom tromjesečne opsade grada Vukovara 1991. godine zbog svojega istaknutoga položaja u neposrednoj blizini dunavske obale na čijoj je suprotnoj strani bila locirana neprijateljska artiljerija. Bombardiranjem sa kopna i iz zraka teško su oštećena ili u potpunosti uništena krovišta te zidane strukture svih građevina. Eksplozivna sredstva i požari koji su njima prouzročeni uništili su drvene međukatne i krovne konstrukcije, stolariju prozora i vrata te dekorativne metalne, kamene i štuko elemente. Zidane strukture, ponajviše pročelja, zadobile su probojne rupe od projektila različitih kalibara, a žbuka i dijelovi arhitektonske plastike teško su oštećeni direktnim pogocima ili rasprskavanjem projektila u neposrednoj blizini.

 

Zbog svoje orijentacije, najteže je stradalo sjeverno pročelje Dvora, višekratno izravno pogođeno granatama te južno pročelje susjednoga Paviljona za goste koje je skoro u potpunosti srušeno. Bogata unutrašnja oprema Dvora, mramorni kamini, štukature na svodovima i stropovima, kameni dovratnici i popločenja uništeni su ili oštećeni krhotinama projektila te požarima. U razdoblju okupacije Vukovara do temelja su srušeni ostaci Kurije IV prilikom obnove susjedne zgrade.

 

Nakon reintegracije Hrvatskoga Podunavlja popisane su i procijenjene ratne štete te se započelo sa pripremama za obnovu. Ubrzo je rekonstruirano šatorasto krovište nad središnjim dijelom Dvora te je obnovljen dio prizemlja radi potreba Gradskoga muzeja Vukovar. Cjelovita je obnova kompleksa Eltz započela u okviru Projekta Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok – Vukovar – Vučedol kojim je Hrvatski restauratorski zavod preuzeo radove na obnovi ukupno 22 povijesne građevine u Vukovaru i to 12 građevina u baroknoj jezgri grada, i 10 građevina kompleksa dvorca Eltz.

 

Građevinskoj su obnovi prethodila opsežna istraživanja arhivske i povijesne građe, izrada snimaka i opisa zatečenoga stanja te konzervatorsko-restauratorska istraživanja na samim građevinama. Istraživanjima se došlo do novih spoznaja o izvornom izgledu i oblikovanju te naknadnim promjenama na građevinama. Na osnovi valoriziranih rezultata istraživanja izrađeni su prijedlozi obnove i prezentacije. Istovremeno s istraživanjima potpisani su ugovori za izradu projekata i izvođenje građevinskih radova te su provedene pripremne radnje raščišćavanja ruševina i početne faze obnove. Prioritet je dan zgradama Velikog dvora i Paviljona za goste, najznačajnijim građevinama sjevernoga dijela kompleksa, te baroknim kurijama sa južne strane Županijske ulice. Cjelovita je obnova provedena samo na jednoj od četiri kurije, Kuriji IV – Inspectoratum, dok je na ostale tri izvedena konstruktivna sanacija i uređenje pročelja.

 

Prema Projektu potpune obnove šest građevina sjevernoga dijela kompleksa, u prvoj su fazi obavljeni temeljni radovi na obnovi Dvora i Paviljona za goste, a potom je ugovorena druga faza za kompletan završetak radova na navedene dvije građevine. Naročito opsežan i zahtjevan segment obnove predstavljali su konzervatorsko – restauratorski radovi na kamenim skulpturama i mnoštvu dekorativnih arhitektonskih elemenata i opreme arhitekture izrađenih od kamena, metala, umjetnoga mramora kao i na štuko dekoracijama.