Glavna tema ovogodišnjeg kongresa međunarodnog udruženja arhitekata je „Projektiranje 2050 – Onkraj katastrofa, putem solidarnosti, prema održivosti“.
Glavni predavači su bili najistaknutiji japanski arhitekti različitih generacija: Tadao Ando, Kazuyo Sejima, Kengo Kuma, Fumihiko Maki i drugi, uz internacionalne stručnjake i protagoniste kulturnog života poput umjetnika Christoa, britanskog arhitekta Davida Adjayea i češkog povjesničara Vladimira Šlapete. Kongres je na ceremoniji u kongresnom centru pred prepunom dvoranom otvorio japanski car Akihito.
Hrvatska se na ovom Kongresu u organizaciji Udruženja hrvatskih arhitekata i Ministarstva kulture RH predstavila sa izložbom „Arhitektura u rajskom vrtu – morfologija suvremene hrvatske arhitekture“ čiji je povjerenik Leo Modrčin a kustosi Leo Modrčin i Maroje Mrduljaš, te predavanjem Maroja Mrduljaša s naslovom „Hibridni koncepti: između kulturne avangarde i instrumentalne modernizacije“. I izložba i predavanje su bili usmjereni prema afirmiranju internacionalno još nedovoljno poznate hrvatske moderne i suvremene arhitektonske kulture kroz pristup koji je problemski i koji temu lokalnih arhitektonskih tradicija nastoji problematizirati metodologijom i tezama koje su i od internacionalne relevantnosti.
Ranija inačica izložbe je već bila postavljena u Londonu prilikom održavanja Londonskog arhitektonskog festivala 2010 a budući da je inspirirana samom lokacijom povezanom sa arhitektom Robertom Adamom, za ovu priliku i daljnje izlaganje autorska je grupa prilagodila sadržaj u smislu fleksibilne postave i konteksta. Izložba želi ukazati na činjenicu da je hrvatski prostor obilježen još uvijek razmjerno skladnim međuodnosom bogate urbane kulture i raznolikih topografskih i prirodnih ljepota. Internacionalno relevantna arhitektonska dostignuća, urbanizacija koja je još uvijek unutar okvira održivog razvoja (usprkos devijacijama), te izuzetne prirodne datosti vrijednosti su koje čine Hrvatsku specifičnom, i te vrijednosti treba očuvati.
Izložba je postavljena u Hibiya parku, u strogom središtu Tokya, nekoliko stotina metara od golemog kongresnog centra Tokyo International Forum u kojem je održan Kongres. Hibiya park nalazi se neposrednoj blizini četvrti Ginza, najfrekventnijeg trgovačkog središta Tokya, i nadovezuje se na park i druge zelene površine koje okružuju Carsku palaču. Transparentni pleksiglas paneli stopili su se sa parkovnim uređenjem, i poput umjetnih biljaka postali su organski dio okoliša, baš kao i arhitektura koju promovira.
Uz izložbu, produciran je i katalog predstavljen na Kongresu.
Predavanje „Hibridni koncepti“ održano 27.9. se bavilo komparacijom dviju različitih pravaca razvoja hrvatske moderne i suvremene arhitekture: eksperimentalnom i modernizacijskom koji su uvjetovani i kulturološkim pozicijama ali i društvenim okolnostima. Temeljna teza jest uzajamno djelovanje i međusobni utjecaj tih dvaju pravaca što je i uobičajeno za, uvjetno rečeno, „manje sredine“. Ta interakcija je i dovela do poučnih, kulturno vrijednih i društveno korisnih rezultata gdje su modernizacijske potrebe otvorile prostor za primjene eksperimenata, a istraživački pristupi su pak djelovali kao „korektiv“ modernizacijskih procesa.
Hrvatska se tako cjelovito predstavila na Kongresu UIA, čime je nastavljeno sa sudjelovanjem ovdašnje teorije i prakse u internacionalnoj raspravi o arhitekturi.
Najave
