Nakon restauratorskih radova koji su trajali devet godina, u povijesnoj osječkog jezgri na Trgu Svetoga Trojstva premijerka Jadranka Kosor otvorila je obnovljeni pil Presvetoga Trojstva i izložbu o prapovijesti u Arheološkome muzeju, gdje je predstavljena i izložba o tijeku obnove zavjetnoga pila.
Osječka Tvrđa i obnovljeni pil Presvetoga Trojstva hrvatski su barokni biseri koji govore o bogatoj kulturnog baštini kontinentalne Hrvatske, rekla je Kosor. Podsjetila je na 18. stoljeće, kada je tim dijelom Hrvatske vladala kuga i kada je kao zavjetni kip izgrađen spomenik Presvetoga Trojstva "koji je danas osvanuo u svojemu punom sjaju i ljepoti".
|
|
|
FOTO: HINA
|
Osječka Tvrđa i ovo vrijedno umjetničko djelo govore o ljudskim postignućima kroz povijest i obvezi da se, unatoč recesijskim vremenima, mora ulagati u kulturu zbog budućnosti, rekla je, dodajući kako je Ministarstvo kulture u obnovu zavjetnog kipa uložilo dva milijuna kuna od ukupno uloženih 2,5 milijuna. Podsjetila je kako je država u obnovu zgrade i otvaranje Arheološkoga muzeja 2007. godine, koji je također u osječkoj Tvrđi, uložila 76 milijuna kuna. Izrazila je zadovoljstvo "posebno zbog mladih koji mogu uživati u prelijepim kulturnim bogatstvima osječke Tvrđe".
Premijerka Kosor posebno je zahvalila hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima te obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, ističući kako su hrabri Osječani dali velik doprinos u Domovinskom ratu.
|
|
|
FOTO: HINA
|
Ravnatelj Hrvatskoga restauratorskog zavoda Ferdinand Meder, govoreći o složenoj i zahtjevnoj obnovi, istaknuo je kako je kao zavjetni spomenik pil Presvetoga Trojstva izgrađen 1729., a 1784. dopunjen je uz četiri postavljena kipa s još četiri skulpture. Zavjetni pil ubraja se među najreprezentativnije arhitektonsko-skulpturalne spomenike baroknoga razdoblja u kontinentalnoj Hrvatskoj. Podignut je na poticaj barunice Marije Ane Petraš, udovice zapovjednika osječke tvrđave generala Petraša, kao zavjetni spomenik zbog zaštite od epidemije kuge, zbog čega su u srednjem dijelu kompozicije prikazani likovi svetaca zaštitnika od kuge: sv. Roka, Karla Boromejskog, sv. Franje Ksaverskoga, sv. Sebastijana i sv. Rozalije. Dodane skulpture na postamentima uz kutove su kipovi Bogorodice Bezgrješnog Začeća, sv. Katarine, sv. Ivana Nepomuka i sv. Josipa, rekao je Meder.
Nakon detaljnih istraživanja o oštećenjima koja su nastala vremenom te tijekom velikosrpske agresije, obnova je rađena najsuvremenijom tehnikom. Uz financijsku potporu Ministarstva kulture s 500.000 kuna obnovu je financirala i Agencija za obnovu Tvrđe, rekao je Meder.
Osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo izrazio je zadovoljstvo što je omiljeni osječki spomenik, pil Presvetoga Trojstva, poznat kao Kužni kip, još jedan dokaz da je Osijek oduvijek bio europski grad kulture, poput Budimpešte, Praga i Beča. "U 18. stoljeću ovim je prostorima vladala kuga, a danas u Slavoniji i Baranji vlada bijela kuga", rekao je Bubalo.
U Arheološkome muzeju otvorena je izložba o prapovijesti na ovim prostorima, od 8500 godina prije Krista do dolaska Rimljana. Ravnatelj Tvrtko Bojčić rekao je kako je izložba kao stalni postav pripremljena na 370 četvornih metara, a sadržava 900 izložaka karakterističnih za način života u to doba. To je drugi stalni postav toga najmlađeg arheološkog muzeja u Hrvatskoj. Prvi je otvoren 2009. godine pod nazivom "Seoba naroda i srednji vijek". (Hina)
Najave
