ZAGREBAČKA MODERNA GALERIJA IZLAŽE 100 VRHUNSKIH DJELA HRVATSKOG SLIKARSTVA U GRADU ULMU, A O ZNAČENJU TOG KULTURNOG PROJEKTA GOVORE RAVNATELJICA BISERKA RAUTER PLANČIĆ I KUSTOSICA IVANA RONČEVIĆ ELEZOVIĆ
Da je Europa bila jedinstveni kulturni prostor davno prije nego što se i pomišljalo na njezino političko ujedinjenje, uskoro će pokazati i izložba "Hrvatska umjetnost u europskom kontekstu" koju zagrebačka Moderna galerija priređuje u njemačkom gradu Ulmu.
Riječ je o dosad najvećoj europskoj izložbi hrvatske likovne umjetnosti iz razdoblja moderne. Poznata djela hrvatske umjetnosti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće iz fundusa Moderne galerije bit će izložena u Donauschwaebisches Zentralmuseumu od 21.
listopada 2011. do 8. siječnja 2012., što je iznimno važno predstavljanje hrvatske likovne umjetnosti u inozemstvu.
O koliko je važnom i uzbudljivom projeku riječ, dovoljno govore brojke: izložba se pripremala više od tri godine, koliko je trebalo da se dovrše pregovori, organizacija i svi tehnički detalji. Prikazat će se 100 reprezentativnih djela hrvatskog slikarstva, od realističkog pejzaža 19. stoljeća do realizama dvadesetih godina 20. stoljeća, odnosno slike četrdesetak autora u rasponu od šest desetljeća, s posebnim naglaskom na prijelazu stoljeća, kada su se dogodili veliki pomaci u slikarstvu. Cijeli je projekt vrijedan 800.000 kuna, a njegovo je značenje neprocjenjivo, o čemu svjedoči i Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije u Zagrebu. Ovo je, naime, prvi put da Moderna galerija nastupa u inozemstvu isključivo s vlastitim fundusom, a hvale je vrijedna i gesta domaćina u Ulmu, koji su na njemačkom i hrvatskom jeziku, u 5000 primjeraka, otisnuli katalog na 200 stranica.
ANTOLOGIJSKA DJELA
"Time nam je Donauschvvaebisches Zentralmuseum pomogao da napravimo korak prema izravnoj suradnji s ostalim muzejima, jer je katalog jedna sjajna posjetnica s kojom idemo u Beč i Miinchen. Planiramo napraviti i izložbu hrvatskih umjetnika, studenata minhenske akademije", ispričala je Biserka Rauter Plančić. Budući da Moderna galerija u Zagrebu čuva antologijska djela hrvatske moderne, a njezin fundus omogućuje respektabilan uvid u nacionalnu umjetnost toga doba, ravnateljica je istaknula važnu posebnost: "Za ovu izložbu nismo posudili ni jedan komad, jer je naš fundus dovoljno bogat, raskošan i kvalitetan da svih 100 izložaka za europsku prezentaciju izaberemo iz našeg stalnog postava i depoa. Prvi smo se put odlučili prikazati razdoblje u kojem su se događale ključne mijene u europskoj likovnoj umjetnosti, pa tako i kod nas - od plenerizma, izlaska iz atelijera i završetka historijskog slikarstva, do kompleksa realizama dvadesetih godina. Želimo pokazati kretanja umjetnosti u odnosu na europski kontekst u kojemu je nastajala, njezine tradicionalne poveznice sa srednjoeuropskim područjem koje su prevladavale u tom razdoblju, te njezine veze s mediteranskim područjem."
Izložba u Ulmu bit će atraktivna ljubiteljima umjetnosti jer je riječ o djelima o kojima se ondje malo zna, a koja će pokazati da je hrvatsko slikarstvo u to vrijeme išlo ukorak s europskim, ili gotovo na istoj razini. "Slikari Josip Račić, Vladimir Becić, Miroslav Kraljević i Oskar Herman, pripadnici takozvanog Minhenskog kruga, otkriveni su tek prije nekoliko godina, nakon proslave 200. obljetnice minhenske akademije.
"Htjeli smo upotpuniti i sliku o hrvatskoj umjetnosti u Njemačkoj. Primjerice, da ne pomišljaju samo na Generalića kad je riječ o naivi, na Bukovca, ili na Ivekovića kao jedinog slikara s kraja 19. stoljeća", objasnila je Biserka Rauter Plančić.
"Ova je izložba značajan doprinos vrednovanju kulturnog naslijeđa koje uskoro pridružujemo Europskoj Uniji, a sada ga u svom reprezentativnom dijelu otkriva najširoj njemačkoj i europskoj kulturnoj javnosti", navodi hrvatski ministar kulture Jasen Mesić u katalogu izložbe, dodajući kako je ona putokaz za pripremu sličnih projekata kojima se Hrvatska čvršće povezuje s Europom, jer je osmišljena upravo tako da hrvatsku umjetnost predstavi u europskom kontekstu. "Predstaviti se vrsnim hrvatskim umjetnicima modernizma i njihovim ponajboljim djelima znači pokazati likovnom svijetu da se hrvatska likovna dionica u svemu odmjerava s višejezičnim pulsiranjem europske likovne scene i da u onom vremenu po bogatstvu i kvaliteti produkcije nimalo ne zaostaje za kvalitetom umjetničkog stvaralaštva u svijetu", rekao je.
TAKTILNA GALERIJA
Autorica izložbe viša je kustosica Moderne galerije Ivana Rončević Elezović. Ona je, birajući što će pokazati u Ulmu, imala zadaću osmisliti okvir unutar kojeg bi se pokazao presjek zbirke Moderne galerije, koja ima ukupno oko 10.000 umjetničkih djela. "Razmišljajući o tome po čemu je zagrebačka Moderna galerija najprepoznatljivija, odlučili smo se na prezentaciju hrvatske umjetnosti s prijelaza 19. na 20. stoljeće, u svom najljepšem iskazu priklona modernijim izričajima. Zato ova izložba počinje pojavom realističkog pejzaža kao iskaza modernijeg kretanja u umjetnosti potkraj 19. stoljeća, a posvjedočena je malim pejzažima i vedutama Ferde Quiquereza, Izidora Kršnjavog i Nikole Mašića, koji su nastajali tijekom njihova putovanja u Italiju, kamo su s minhenske akademije otišli sedamdesetih godina 19. stoljeća, ali i ranim Bukovčevim pejzažima iz šume Fontainebleau, naglašeno pariške provenijencije. Izložbu zaključujemo kompleksom realizma 20-ih godina 20. stoljeća, što je i bila posljednja i najdulja faza izložbi Proljetnog salona", pojasnila je.
Među najatraktivnijim djelima na izložbi mogao bi se izdvojiti Vidovićev "Angelus", Crnčićeve marine, Medovićevi pelješki krajolici, Kraljevićevo i Račićevo slikarstvo i ostala reprezentativna djela hrvatskog slikarstva toga doba.
Veliki hrvatski umjetnici toga doba bili u neprestanoj razmjeni s umjetnicima i umjetničkim školama drugih europskih metropola. Osim što će ta činjenica biti predočena europskoj publici, zagrebačka Moderna galerija gostovat će s još jednom svojom posebnošću - Taktilnom galerijom - prvom i za sada jedinom u Europi koja umjetnost nastoji predočiti slijepim i slabovidnim osobama. Riječ je o odjeljku u galeriji posebno opremljenim za "razgledavanje dodirom i zvukom". Djela hrvatskih slikara popraćena su audiovodičem, taktilnim dijagramima i legendama na Brailleovu pismu. Tako će, u sklopu izložbe "Hrvatska umjetnost u europskom kontekstu", u Ulmu biti izložena slika "Golgota" Ljube Babića, i nju će - pomoću dijagrama i popratnih pomagala - moći doživjeti slabovidni i slijepi ljubitelji umjetnosti u Njemačkoj.
BRANKA PRICA
AKTUAL , 04.10.2011.
