Izložba "Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-vim listama"

 

Novi projekt Ministarstva kulture Republike Hrvatske u organizaciji i provedbi Etnografskog muzeja u Zagrebu je „Hrvatska nematerijalna baština na UNESCO-ovoj listi“ ili „Deset fenomena hrvatske kulturne baštine na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine“.
    
Izložba je podijeljena u dvanaest cjelina, koje se sastoje od filma, tekstova, fotografija, zemljopisnih karata i predmeta vezanih uz pojedina kulturna dobra koja su na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva, kao i na Listi ugrožene kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. Kako je Hrvatska upisala deset fenomena na UNESCO-ovu listu, od izuzetne je važnosti da se predstave javnosti u cjelini.
 
Na sastanku Međuvladinog odbora za nematerijalnu baštinu održanog u Abu Dhabiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, 28. rujna 2009. godine na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisano je sedam hrvatskih dobara nematerijalne kulturne baštine:
 
1. Čipkarstvo u Hrvatskoj
2. Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja
3. Festa Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika
4. Godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana
5. Procesija „Za Križen“ na otoku Hvaru
6. Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva
7. Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s poručja Hrvatskog zagorja

Slijedeće su godine, 15. studenog 2010. na sastanku Međuvladinog odbora za nematerijalnu baštinu održanog u Nairobiju, u Keniji, na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisana još dva dobra nematerijalne kulturne baštine iz Hrvatske:
8. Sinjska alka, viteški turnir u Sinju
9. Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske,
 
dok je na UNESCO-ovu Listu ugrožene kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita, uvršten glazbeni izričaj:
10. Ojkanje
    
Izložba je koncipirana u dvanaest cjelina koje su  predstavljene na panoima izrađenima u obliku trokuta.
 
Na sve tri strane panoa postavljeni su monitori na kojima se prikazuje film o hrvatskim fenomenima u trajanju od 20 minuta.
 
Izložba se do sada mogla vidjeti u Splitu, Skopju i Budimpešti.