Projekt Ministarstva kulture Republike Hrvatske u organizaciji i provedbi Etnografskog muzeja u Zagrebu je „Hrvatska nematerijalna baština na UNESCO-ovoj listi“ ili „Sedamnaest fenomena hrvatske kulturne baštine na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine“.
Izložba je podijeljena u dvanaest cjelina, koje se sastoje od filma, tekstova, fotografija, zemljopisnih karata i predmeta vezanih uz pojedina kulturna dobra koja su na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, kao i na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. Kako je Hrvatska upisala sedamnaest fenomena na UNESCO-ovu listu, od izuzetne je važnosti da se predstave javnosti u cjelini.
Na sastanku Međuvladinog odbora za nematerijalnu baštinu održanog u Abu Dhabiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, 28. rujna 2009. godine na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisano je sedam hrvatskih dobara nematerijalne kulturne baštine:
1. Čipkarstvo u Hrvatskoj
2. Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja
3. Festa Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika
4. Godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana
5. Procesija „Za Križen“ na otoku Hvaru
6. Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva
7. Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s poručja Hrvatskog zagorja
Slijedeće su godine, 15. studenog 2010. na sastanku Međuvladinog odbora za nematerijalnu baštinu održanog u Nairobiju, u Keniji, na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva upisana još dva dobra nematerijalne kulturne baštine iz Hrvatske:
8. Sinjska alka, viteški turnir u Sinju
9. Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, dok je na UNESCO-ovu Listu ugrožene kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita, uvršten glazbeni izričaj:
10. Ojkanje
Izložba je koncipirana u dvanaest cjelina koje su predstavljene na panoima izrađenima u obliku trokuta.
Na sve tri strane panoa postavljeni su monitori na kojima se prikazuje film o hrvatskim fenomenima u trajanju od 20 minuta.
Izložba je otvorena 15. srpnja 2011. u Splitu, u rujnu i listopadu se već prikazuje u Skopju, a u studenom 2011. u Budimpešti.
U studenom 2011. Međuvladin je odbor prihvatio hrvatske nominacije:
11. bećarac iz Slavonije, Baranje i Srijema
12. nijemo kolo Dalmatinske zagore.
13. Klapsko pjevanje uvršteno je na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva u prosincu 2012. godine.
14. Mediteransku prehranu Republika Hrvatska upisala je na isti Popis zajedno sa Španjolskom, Ciprom, Grčkom, Italijom, Marokom i Portugalom u prosincu 2013. godine.
Na sjednici Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu održanoj u Adis Abebi, Etiopija, od 28. studenoga do 2. prosinca 2016. godine, Republika Hrvatska upisala je u
UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta
projekt Očuvanje nematerijalne baštine Rovinja:
15. Ekomuzej Batana.
16. Međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja, kao samostalna nominacija kao i
17. Umijeće suhozidne gradnje kao višenacionalna nominacija (Hrvatska, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska), upisani su na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva na sjednici UNESCO-ova Međuvladina odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine 28. studenog 2018. godine.
