KULTURNA BAŠTINA - IZLOŽBA RESTAURIRANIH RADOVA ANDRIJE MAUROVIĆA
Mala izložba originalnih crteža i strip-tabli otvorena je u predvorju NSK-a i svjedoči o trudu restauratora da sačuvaju njegovo djelo od zuba vremena.
- Ljudi često znaju reći "Andrija Maurović, on je samo strip crtač", kao da je strip nešto manje vrijedno. Ali Maurović je izvrstan umjetnik, to je ono bitno - kaže Mikica Maštrović iz Nacionalne sveučilišne knjižnice u kojoj je koncem tjedna obilježena trideseta godišnjica smrti tog likovnog umjetnika i ilustratora.
- Htjeli smo podsjetiti javnost da smo sad mi ti koji moramo sačuvati za budućnost djelo oca hrvatskoga stripa. Ovo društvo treba prihvatiti tu odgovornost, rekla je Maštrović, upozorivši da je Maurović autor važan i van hrvatskih granica.
Mala, ali zanimljiva izložba originalnih crteža i strip tabli, od kojih najranije datiraju iz tridesetih godina prošlog stoljeća, otvorena je u predvorju NSK-a i osim što svjedoči o Maurovićevu talentu i predanom radu, pokazuje i trud restauratora da sačuvaju njegovo djelo od zuba vremena. Andro Šimičić govorio je o konzervatorsko-restauratorskom radu, o procesu koji uključuje mehaničko čišćenje i čišćenje detalja crteža, podljepljivanje kolažiranog teksta,pripasavanje popune oštećenja, krojenje japanskog papira, sušenje pod laganim teretom... Posao koji uz puno strpljenja zahtijeva i veliku ljubav, ali i financijska sredstva.
NSK posjeduje najveću i najcjelovitiju zbirku Maurovićevih strip-crteža, njih više odpet stotina, a ondje je pohranjeno i osam Maurovićevih crteža tušem te neki od njegovih mnogih plakata. Zbirka je otkupljena novcem Ministarstva kulture, a autorska su prava u vlasništvu grada Zagreba. U fundusu knjižnice medu ostalima su "Vjerenica mača", "Podzemna carica", "Knez Radoslav", 'Ahuramazda na Nilu", "Tomislav", "Mrtvački brod", "Opsada", "Plantaža Beranda", "Brodolomci na otoku Mega", "Gricka vještica", "Zlatni otok", "Crni jahač" i "Dustracije iz Zabavnika".
Andrija Maurović (1901 - 1981) jedan je od utemeljitelja tzv. autorskog stripa zagrebačke škole. Rad na stripu počinje 1935. godine suradnjom sa zagrebačkim dnevnikom "Novosti", u kojemu Ldazi njegova "Vjerenica mača" koja označava početak hrvatskoga stripa. Plodno je surađivao i s mnogim drugim novinama i časopisima kao što su "Jutarnji list", "Koprive", "Ženski svijet" i "Kulisa", a objavljivao je i u zabavnicima "Oko" i "Mickey Strip", "Horizont", "Plavi vjesnik" i "Modra lasta". Uvrštenje u Svjetsku enciklopediju stripa (World encyclopedia of comics).
MAJA HRGOVIĆ
GLAS ISTRE, 02.10.2011
