Glas Istre - RADIONICA ARHITEKTURE FORTIFIKACIJA - Kako sanirati i koristiti utvrde na Brijunima

Jučerašnjom prezentacijom na Brijunima je završila 10. međunarodna radionica arhitekture fortifikacija na temu "Stručna i znanstvena istraživanja i izrada koncepcije primjerene uporabe austrougarskih fortifikacija".

Osam grupa studenata, prevođenih mentorima s fakulteta arhitekture, krajobrazne arhitekture i građevinarstva iz Hrvatske, Ukrajine, Poljske i Slovenije održalo je u dvorani Verige hotela Istra kratke prezentacije koje su nastale na temelju desetodnevnog rada i istraživanja utvrda na brijunskom otočju. To su Cavarolla, Peneda, Naviglio, Minor i vojarna na lokaciji Pisak, a čuli smo i prijedloge kako bi se one mogle sanirati i iskoristiti no, kako je napomenuo na kraju Sandro Dujmović, voditelj službe za stručne poslove Javne ustanove Nacionalni park Brijuni, koja uz Ministarstvo kulture organizira radionicu iako bi se neki od radova mogli primijeniti, neki su od izlagača zaboravili da je ovo zaštićeni nacionalni park.
  

FOTO: GLAS ISTRE

- Brijuni kao nacionalni park imaju i kulturnu i prirodnu baštinu koje se moraju promatrati integralno, jer kulturnu baštinu ne možemo zanemariti u odnosu na biljni i prirodni svijet koji je okružuje, rekla je Zofija Mavar iz Ministarstva kulture, idejna začetnica ove radionice koju vodi od početka. Kao i u svakom drugom prostoru, potrebno je provesti valorizaciju da se procijeni do koje mjere se prostor može opteretiti odgovarajućim sadržajima imajući uvijek na umu da je to nacionalni park koji traži specifičan pristup. Studenti razmišljaju o takvim sadržajima koji će obogatiti valorizaciju za uvođenje određenih turističkih sadržaja ne zaboravljajući da je to nacionalni park, kaže ona.

- Arhitektura fortifikacija u Hrvatskoj je zapostavljena, budući da se do sada većina tih objekata nalazila u vojnim zonama te nije bila dostupna javnosti ni stručnjacima, stoga nismo mogli dugo vremena obaviti njihovu valorizaciju da bismo ih adekvatno proanalizirali i zaštitili, nastavlja Mavar, koja objašnjava da je tek nakon što je 1985. tadašnji republički Zavod za zaštitu kulturnih spomenika dobio zadatak izrade konzervatorske podloge za prostorni plan ovog nacionalnog parka dobili su priliku da prvi put evidentiraju i ocijene stanje fortifikacija na brijunskom otočju. Tada je započela opširna evidencija objekata i počelo se razmišljati što s njima kada ih vojska napusti.

Zanimljivo da je Mavar radionicu pokrenula zato što je izrada projektne dokumentacije za valorizaciju i promišljanje ovog prostora izuzetno skupa pa je ovo najjeftiniji način da se u relativno kratkom roku ona napravi, uz sudjelovanje međunarodnih eksperata za tu vrstu arhitekture.

"Ako se investitori jave, vi morate znati što želite s tim napraviti i što je moguće da uđe u takve objekte. Ove fortifikacije su svjetskog značenja. Surađujemo s Gradom Pulom i svima koji žele da se tu nešto učini", rekla je Mavar.

Na našu primjedbu da se time valjda ne želi ići prema masovnom turizmu, odgovara da u  nacionalnom parku nema masovnog turizma, ali da mora biti zoniran na način da postoje područja gdje je moguć pristup većoj masi ljudi i na ona područja gdje se vrlo kontrolirano pristupa obilaženju prostora ili pojedinih objekata.  "Masovni turizam u nacionalnom parku apsolutno ne dolazi u obzir", naglašava Mavar.
 

M. RADIĆ

 
GLAS ISTRE, 07.09.2011.