 |
 |
Gjuro Szabo u poznim godinama pri radu;
|
Dr. Anđela Horvat; snimio Tomić,
|
Topografska zbirka sadrži topografskim redom usustavljene podatke o kulturnoj baštini na području Republike Hrvatske i o hrvatskoj kulturnoj baštini u inozemstvu. Utemeljena je radom prof. Gjure Szabe počevši od 1910. godine, a znatno proširena djelovanjem dr. Anđele Horvat i dr. Ljube Karamana (od 1941. godine). Zbirka se i nadalje stalno dopunjuje i proširuje obradom starije građe, evidencijom kulturnih dobara i reambulacijama terena te drugom nepubliciranom građom koja sadrži stručne podatke o kulturnoj baštini pojedinog naselja. Uz topografske jedinice postoji zbirka karata u mj. 1 : 100000 s ucrtanim granicama općina i naselja (1910. − 2002.). Kao pomoć u pretraživanju služi: monografija Mirka Korenčića „Naselja i stanovništvo SRH 1857.-1971.“, Stipetić V., ur.,1979. Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857.-1971. Zagreb: JAZU
Tematska zbirka dokumentacije o kulturnoj baštini obuhvaća niz tema važnih za evidenciju i zaštitu kulturne baštine. Prati i logički nadopunjuje topografsku zbirku podataka (starije evidencije, zemljopisne cjeline, stanje kulturnih dobra, zaštitne radove, klasifikacije, srodne ustanove, međunarodne organizacije, osobe, obitelji, razvoj službe, zakone, varia). Dijelovi tematske zbirke organizirani su prema sadržaju, a vode se prema ključnim riječima (1910. − 2002.).
Obje zbirke (tematska i topografska) smještene su u 40 pretinaca Tobro ormara i sadrže cca 3500 fascikala i dosjea.
Zbirka kartica osnovne evidencije spomenika kulture (1968. − 1992.) nastala je tijekom navedenog razdoblja na temelju Zakona o zaštiti spomenika kulture Hrvatske iz 1967. godine („Narodne novine“, 7/67), a sadrži 6582 kartice osnovne evidencije i 300 kartica o zaštitnim radovima na spomenicima kulture. Pretražuje se topografskim redom.
Zbirka rješenja o registriranim i preventivno zaštićenim spomenicima kulture na temelju čl. 57. Zakona o zaštiti spomenika kulture iz 1960. g. („Narodne novine“, br.18/60), odnosno Pravilnika o registraciji spomenika kulture („Narodne novine“, br. 1/61), te njihovi prijevodi i nova rješenja na temelju Zakona o zaštiti spomenika kulture iz 1967. godine, sadrži rješenja o upisu u registar za 2802 nepokretna spomenika kulture, dok je 3399 nepokretnih spomenika kulture preventivno zaštićeno. Od pokretnih spomenika kulture ukupno je registrirano 884 (od toga 577 zbirki i 307 pojedinačnih predmeta), dok je preventivno zaštićenih pokretnih spomenika 281. Količina: 8 d/m. Rješenja su nastala u vremenskom razdoblju od 1960. do 2004. godine te se i dalje digitaliziraju rješenja o preventivnoj zaštiti zaključno s 2012. godinom.
Zbirka dosjea i elaborata zaštitnih radova na spomenicima kulture sadrži podatke o programima i zaštitnim radovima na spomenicima kulture, koji su dostavljani u Središnju dokumentaciju (1945. − 1995.) po završetku zaštitnih radova na pojedinom spomeniku kulture. Zbirka sadrži više od 3000 elaborata.
Zbirke starije građe obuhvaćaju dokumentacijske fondove državnih tijela, ustanova, organizacija i drugih institucija, relevantne za djelatnost zaštite kulturne baštine te fondove poslijeratnih komisija koje su djelovale u okviru tadašnjeg Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture (1945. − 1946.), odnosno kasnije Konzervatorskog zavoda Hrvatske (1946. − 1967.):
1. Zemaljska komisija za utvrđivanje ratne štete na kulturno-historijskim
predmetima za Hrvatsku - Zagreb (1945.-1946.) („Komrat“): svež. 2
2. Komisija za restituciju Ministarstva prosvjete NRH. Odjel za kulturu i
umjetnost - Zagreb (1947.-1951.): svež.20;1,31 („Komrest“)
3. Zaštićene privatne zbirke - rješenja o proglašenju zaštite nad
konfisciranim umjetninama: Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture;
Konzervatorski zavod Hrvatske (1945.-1961.): svež. 1
4. Dokumentacijska građa Zemaljskog povjerenstva za zaštitu spomenika
kulture (1910.-1928.), Konzervatorskog ureda (1928.—1945.),
Konzervatorskog zavoda (1946.-1967.) te regionalnih
zavoda (1967.-1991.)
 |
 |
Topografska zbirka, Pravilnik o čuvanju starina
|
Zbirka rješenja, Rješenje o zaštiti arheološkog lokaliteta
|
 |
 |
Zbirka starije građe, Zaštićene privatne zbirke,
|
Zbirka starije građe, Zemaljsko povjerenstvo za očuvanje
|
Ostavština Većeslava Henneberga
Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture donijela je 2016. godine rješenje da Ostavština Većeslava Henneberga koja se čuva u Središnjoj dokumentaciji kulturne baštine i u Zbirci fotografske dokumentacije Službe za dokumentaciju i registar kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, ima svojstvo kulturnoga dobra (registarski broj Z-6700).
Većeslav Henneberg (1889. - 1937.) završio je 1917. godine studij povijesti i zemljopisa na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, a od 1925. godine radi kao kustos u Muzeju za umjetnost i obrt, na čelu kojega se nalazio tada već renomirani konzervator i muzealac Gjuro Szabo.
Ostavština Većeslava Henneberga iz Središnje dokumentacije pohranjena je u tri arhivske kutije te se sastoji iz neobjavljenih rukopisa, novinskih članaka, izvještaja s terena, planova i nacrta pretpovijesnih i srednjovjekovnih lokaliteta, mnoštva bilježaka i iscrpne bibliografije, a njezin se najveći dio odnosi na povijest Like, manji dio na Medvednicu, domaće i strane dvorce te na bosanskohercegovački srednjovjekovni Soko grad. Tematske cjeline sadrže ukupno 2536 dokumenata pisane dokumentacije, sporadično s priloženim fotografijama.
 |
 |
Ostavština Većeslava Henneberga -
|
Ostavština Većeslava Henneberga,
|