S osnivanjem službe zaštite spomenika kulture na području kontinentalne Hrvatske 1910. godine ukazala se potreba sustavnog fotodokumentiranja kulturne baštine, čime je, na temeljima baštinjenog fotomaterijala iz druge polovice 19. stoljeća, oblikovan i dopunjavan fotografski fond. Služba fotografske dokumentacije čini integralni dio službe zaštite kulturne baštine Ministarstva kulture i medija.
Prednici u okrilju kojih djeluje služba fotografske dokumentacije
Zemaljsko povjerenstvo za čuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu (1910. − 1914.)
Povjerenstvo za čuvanje spomenika u Zagrebu (1914. − 1928.)
Konzervatorski ured u Zagrebu (1928. − 1946.)
Konzervatorski zavod u Zagrebu (1946. − 1967.)
Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (1967. − 1990.)
Ministarstvo kulture i prosvjete, Zavod za zaštitu spomenika kulture (1990. − 1995.)
Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine (1995. − 1996.)
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine (1996. − 1998.)
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine (1998. − 2001.)
Ministarstvo kulture, Zavod za kulturu, Odjel za informacijsko-dokumentacijske poslove (2001. − 2004.)
Ministarstvo kulture, Uprava za kulturni razvitak i kulturnu politiku, Odjel za informacijsko-dokumentacijske poslove kulturne baštine (2004. − 2012.)
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Služba za dokumentaciju i promociju kulturne baštine i projekte Europske unije (2012. − 2013.)
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Služba za dokumentaciju, registar i promociju kulturne baštine (od 2013. – 2020.)
Ministarstvo kulture i medija, Uprava za arhive, knjižnice i muzeje, Služba za dokumentaciju i registar kulturnih dobara (2020.)
Područje djelovanja
Primarna zadaća fotodokumentacijske službe jest fotodokumentiranje nacionalnih kulturnih dobara za potrebe obavljanja poslova zaštite i očuvanja kulturne baštine. Fotografije pružaju uvid u stanje kulturnih dobara prije, za vrijeme i nakon zaštitnih radova te prikazuju razne faze konzervatorsko-restauratorskih zahvata na kulturnom dobru, ali nam donose i dragocjene zabilješke onih kulturnih dobara koji su u međuvremenu, zbog starosti, društvene nebrige, ratnih razaranja ili drugih uzroka propadanja, oštećeni ili u potpunosti nestali.
Fotografska zbirka uglavnom sadrži fotografije arhitekture, odnosno nepokretnih kulturnih dobara, kao i ambijenata u kojima se oni nalaze. Uz fotografske prikaze vanjštine spomenika, jednako su zastupljeni, kao njihov nedjeljiv dio, snimci unutrašnjih prostora tih građevina − primjerice zidni oslici ili plastična dekoracija, zatim namještaj i raznovrstan inventar − tako da fotozbirka sadrži i snimke mnogobrojnih pokretnih kulturnih dobara.
Fotografska dokumentacija obuhvaća snimke sakralne i profane arhitekture nastale unutar širokog vremenskog raspona te građene za različite društvene slojeve. Fotografije zastupljene u ovoj zbirci jednako su stoga interesantne povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, arheolozima, etnolozima, urbanistima, arhitektima i drugim strukama društvenog usmjerenja.
Geografsko područje
Fotografska dokumentacija sadrži fotografije s područja cijele Republike Hrvatske, iako su fotografije kontinentalne Hrvatske mnogo zastupljenije od onih obalnog područja.
Vremenski okvir
Zbirka fotografske dokumentacije kulturnih dobara obuhvaća fotografije nastale od 60-ih godina 19. stoljeća do konca 20. stoljeća, kada analognu fotografiju sve više potiskuje digitalna. Zbirkom su obuhvaćena kulturna dobra svih razdoblja, od pretpovijesti do današnjih dana (uglavnom do 70-ih godina 20. stoljeća).
Povijest zbirke fotografija (fototeke)
Najranije fotografije potječu iz 1860. godine i bilježe stanje spomenika na našem području, tada u sklopu Austrougarske monarhije, o kojima je skrbila Centralna komisija za istraživanje i očuvanje spomenika graditeljstva (K. K. Central-Commission zur Erforschung und Erhaltung der Baudenkmale). Služba zaštite formalno je organizirana 1910. godine. Od tada pa do danas mnogi njezini službenici i suradnici pridonose oblikovanju ove vrijedne zbirke fotografija u službi proučavanja i zaštite kulturne baštine.
Gjuro Szabo bio je jedan od pionira zaštite spomenika kulture u Hrvatskoj i kao takav jedan od prvih provoditelja sistematskog popisivanja i foto-dokumentiranja nacionalnih spomenika kulture.
Nezaobilazno ime naše rane konzervatorske fotodokumentaristike jest i muzealac i konzervator Vladimir Tkalčić. Njihovim putem u 40-im i 50-im godinama 20. stoljeća kreće Tihomil Stahuljak. Djelatnost spomenutih zaštitara bila je usmjerena uglavnom na kontinentalnu Hrvatsku sa Srijemom (istočni Srijem danas pripada Vojvodini) te sjeverni dio jadranskog priobalja. Dominacija fotomaterijala s tih područja unutar fotozbirke osjeća se sve do danas. Nakon II. svjetskog rata službenici povjesničarsko - umjetničke i srodnih struka, poput Anđele Horvat, uz profesionalne fotografe, ponajprije Ninu Vranića, podržali su nastojanja na sustavnom upotpunjavanju i obogaćivanju spomeničke fotografske zbirke.
Foto 1. Foto 2.
Foto 1. Gjuro Szabo prilikom istraživanja Cesargrada; autosnimak iz 1911. (MKM -FKB, inv. br. 49866)
Foto 2. Vladimir Tkalčić za radnim stolom, 1905. Nakon povratka iz Pariza (MKM - FKB, OVT)
Foto 3. Foto 4.
Foto 3. Anđela Horvat i Tihomil Stahuljak, asistenti Konzervatorskog zavoda, na minaretu zagrebačke džamije; snimio Živan Deanović, 1944. (MKM - FKB, inv. br. 2649, br. neg. I-c-13)
Foto 4. Nino Vranić, snimka iz vremena stupanja u konzervatorsku službu 1954. godine (MKM - FKB, ONV)
Pojedini dijelovi fototečne građe radi svoje kulturno-povijesne i stručne vrijednosti upisani su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Riječ je o: Ostavštini Većeslava Henneberga, pod brojem Z-6700), Ostavštini Vladimira Horvata, pod brojem Z-6825, fotografskoj zbirci Riznice zagrebačke katedrale, koja je najvećim dijelom autorstvo Vladimira Tkalčića, upisana u Registar pod brojem Z-7044, fotografskoj zbirci orgulja, koja je najvećim dijelom autorstvo Nine Vranića, upisana u Registar pod brojem Z-7281, fotografskoj zbirci Milenijske izložbe u Budimpešti iz 1896. godine, upisana u Registar pod brojem Z – 7300, fotografskoj ostavštini Emila Laszowskog, pod brojem Z- 7462 i fotografskoj ostavštini Josipa Brunšmida, pod brojem Z-7486.
Više o fotografijama na poveznici:
http://fototeka.min-kulture.hr/
Izvori
Horvat, Anđela: O djelovanju zemaljskog Povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu 1910-1914. (On the Activity of the Land Office for the Preservation of Art and Historical Monuments in the Kingdoms of Croatia and Slavonia). Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (The Annual for the preservation of Monuments in Croatia) 2-3, 1976/1977, pp. 7-29.
Idem.: O djelovanju 'Povjerenstva' za čuvanje spomenika u Zagrebu (1914-1923), (On the Activity of the Office for Preservation of Monuments in Zagreb (1914-1923) ibid 4-5, 1978/79, pp. 11-35.
Idem.: O djelovanju konzervatorske službe u Zagrebu III (1923-1941), (On the Activity of the Preservation of Monuments Office in Zagreb III), ibid., 6-7, 1980/81, pp. 15-36
Sanja Grković: „Fotografija u službi zaštite kulturne baštine“; Ministarstvo kulture RH, Zagreb, 2007. LINK
Idem.: „Konzervatorski svjetlopisi – naših prvih 160 godina zajedno“, brošura Dana europske baštine 2014. (str. 6 – 11)
Idem.: „U službi vizualizacije baštine – hommage fotografima Nikoli Nini Vraniću, Vinku Malinariću, Rudolfu Rudiki Bartoloviću, Živku Bačiću, Miljenku Miliku Mojašu i Vidoslavu Barcu“, katalog istoimene izložbe povodom dana EU baštine 2018. (Zagreb, Klovićevi dvori, 20. rujna do 25. listopada 2018.)
Kazala
Inventarne knjige vođene na osnovi inventarnih brojeva pozitiva (fotografija)
Pozitivi (fotografije) poredani abecednim redom prema topografskom načelu
Negativi svrstani prema broju negativa (veza između negativa i pozitiva jest broj negativa)
Kazalo fotografa poredanih abecednim redom prezimena
Topografsko kazalo
Zasebno kazalo pojedinih zagrebačkih muzeja, kao i privatnih kolekcionara, te značajnijih zagrebačkih crkvi i riznice zagrebačke Katedrale
Kazalo za kontakte ne postoji.
U računalnu bazu trenutno se unose slikovni i pisani podatci (uneseno cca 14.450 digitaliziranih fotografija, što čini oko 1/4 ukupnog fototečnog fonda).
Svaka fotografija sadrži naziv naselja, legendu, tj. opis prikaza i, u većini slučajeva, dataciju objekta, ime fotografa i datum snimanja.
Objave
Do sada je objavljen velik broj fotografija, ponajprije u izdanjima službe zaštite, kao što je Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, pokrenut godine 1975., u monografijama i znanstvenim radovima objavljenima u izdanjima službe (primjerice: Anđela Horvat, Između Gotike i baroka /Between the Gothic and Baroque/, Zagreb, 1975.), kao i u povjesničarskoumjetničkim i srodnim izdanjima, neovisnima o službi (npr.: Zorislav Horvat, Strukture gotičke arhitekture /Structures of Gothic Architecture/, Zagreb, 1986.), te u časopisima poput Peristila (Annual for the history of art) ili Vjesniku Arheološkog muzeja (Gazette of Archaeological Museum).
Dio fototečne građe bio je također prezentiran na trima izložbama održanima povodom Dana europske baštine. Izložba iz 2014. godine,
Konzervatorski svjetlopisi – naših prvih 160 godina zajedno, koja je problematizirala razvoj konzervatorske fotografije unutar sto šezdeset godišnjeg djelovanja konzervatorske službe, bila je centralni događaj
Dana europske baštine iste godine i održana je u Gliptoteci HAZU u vremenu od 18. rujna do 12. listopada. Ista izložba, no ponešto proširenog sadržaja, prilagođenog prostoru Hrvatskog primorja i Istre, bila je upriličena također o
Danima europske baštine 2016. godine u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci, u terminu od 21. do 29. rujna 2016. Izložba
U službi vizualizacije baštine – hommage fotografima Nikoli Nini Vraniću, Vinku Malinariću, Rudolfu Bartoloviću, Živku Bačiću, Miljenku Mojašu i Vidoslavu Barcu, predstavljala je centralnu manifestaciju
Dana europske baštine 2018. godine koji se je održavala pod geslom
umjetnost stvaranja i dijeljenja. Dok su prethodne dvije izložbe govorile o razvoju konzervatorske fotografije tijekom dužeg vremenskog perioda, ova posljednja progovorila je o
zlatnom dobu konzervatorske fotografije, koje obuhvaća period druge polovice 20. stoljeća te koje je obilježeno djelovanje šestoro nezaobilaznih imena nacionalne konzervatorske službe, kako duljinom djelovanja u službi, tako i obimom te kvalitetom foto-dokumentacije koju su nam ostavili u nasljeđe.
Količina
35.000 negativa
cca 70.000 analognih fotografija
Napomena
Postoje fotografije koje nemaju svoje negative, zbog čega su njihove reprodukcije, nastale presnimavanjima pozitiva, slabije tehničke kvalitete. Fotografije kulturnih dobara koji se trenutno restauriraju mogu biti privremeno izuzete iz fotozbirke. Fotografije pokretnih kulturnih dobara, kao i urbanizma, novijih datuma (iza 1970-ih) nalaze se u pripadajućim odjelima Uprave za zaštitu kulturne baštine. Proučavatelji umjetnosti i baštine u Dalmaciji ili na sjevernom Jadranu mogu pronaći detaljne fotoinformacije u konzervatorskim odjelima u Splitu i Rijeci.
Uvjeti i način poslovanja fotodokumentacijske službe
1. RADNO VRIJEME I NAČIN POSLOVANJA SA STRANKAMA
1.1. Radno vrijeme poslovanja sa strankama jest svaki radni dan od 9.00 do 12.00.sati.
1.2. Stranka je dužna dolazak najaviti telefonom (01/48 66 505) ili elektroničkom poštom kako bi se izbjeglo preklapanje poslovnih obveza. Stranka je dužna elektroničkom poštom ili prilikom osobnog dolaska u službu fotografske dokumentacije specificirati, odnosno, ispuniti zahtjev.
1.3. Neopravdan nedolazak po dogovoru poništava prethodni zahtjev i potrebno ga je obnoviti.
1.4.
Zahtjevnicu, pravilno ispunjenu, u konačnici svojim potpisom prihvaća voditelj Službe za dokumentaciju i registar kulturnih dobara, odobravajući izradu zatražene građe.
1.5. Termin (datum) preuzimanja naručene građe dogovara djelatnik službe fotografske dokumentacije i stranka. Preporučljivo je da stranka, na prethodno dogovoreni dan preuzimanja građe, najavi približno vrijeme (sat) dolaska.
2. DOSTUPNOST GRAĐE I IZRADA PRESLIKA
2.1. Fotografski fond kulturnih dobara javna je zbirka otvorenog tipa.
2.2. Fotodokumentacija se daje na uvid samo u prostorijama Ministarstva kulture i medija i ne može se posuđivati niti neovlašteno iznositi izvan zgrade. Samo u iznimnim slučajevima (posudba za izložbu) moguće je izvršiti posudbu građe, o čemu je potrebno izraditi ugovor s popisom posuđenih fotografija i naznakom vremena posudbe. Odobrenje za posudbu izvorne građe daje ministar kulture (čl. 13. i 15. Pravilnika o uvjetima, načinu i postupku čuvanja i korištenja dokumentacijske građe, Narodne novine, NN 77/15).
2.3. Djelatnici službe fotografske dokumentacije pružaju stručne informacije o posjedujućoj građi te na zahtjev stranke umnožavaju, odnosno digitaliziraju, zatraženu fotografsku dokumentaciju.
2.4. Fotokopije fotografija dostupne su istoga dana, digitalizirane fotografije pohranjene na elektronički medij (CD, DVD, eventualno odaslane elektroničkom poštom) dostupne su unutar tjedan dana od dana narudžbe.
2.5. Narudžba može obuhvatiti najviše 30 fotografija.
3. OBVEZE KORISNIKA
3.1. Korisnik je obvezan pažljivo rukovati fotodokumentacijom, građu ne smije ni na koji način oštetiti, na nju ne smije upisivati bilješke, mora nastojati ne poremeti postojeći red u zbirci.
3.2. Korisnik se obvezuje poštovati zakonom propisana autorska prava te u svojim radovima ili napisima u kojima kao izvor koristi fotografsku građu pravilno navesti naziv: Ministarstvo kulture i medija, Fototeka kulturne baštine (signatura): MKM – FKB, autora i vrijeme nastanka fotografije te oznaku (inventarni broj) fotografije pod kojom se ona vodi unutar fotodokumentacijske zbirke.
Zahtjevnica (sve zbirke)
voditeljica Službe fotografske dokumentacije: mr. sc. Sanja Grković
tel.: 01 4866 505; e-pošta:
dokumentacija-upiti@min-kulture.hr
