MOBILNOST KULTURNIH PROIZVODA I INTERKULTURNI DIJALOG
Ministarstvo kulture svake godine izdvaja dio sredstava za sufinanciranje nacionalnih projekata u Programu EU Kultura. Nositelji tih programa uglavnom su neprofitne institucije i nevladine udruge.
U Programu EU Kultura 2007-2013 čiji su programski ciljevi mobilnost kulturnih djelatnika i kulturno-umjetničkih proizvoda te interkulturni dijalog, među ostalim europskim zemljama sudjeluje i Hrvatska kao država koja će uskoro ući u EU. Kako bi nositelji raznih nacionalnih programa koji žele sudjelovati u tom programu od EU-a mogli dobiti određena financijska sredstva, Ministarstvo kulture 2007. donijelo je Pravilnik kojim se određuju kriteriji i postupak prema kojem se izabiru i sufinanciraju nacionalni projekti.
"Do prije dvije godine samo je nekoliko zemalja na nacionalnoj razini davalo potpore svojim korisnicima iz kulture, no kako je vrijeme prolazilo, sve se više zemalja uključivalo u ovoj program kako bi sufinanciralo projekte svojih kulturnih subjekata", istaknula je Anja Jelavić iz Odjela za kulturnu kontaktnu točku Ministarstva kulture na prošlotjednom predstavljanju Nacionalnih modela sufinanciranja projekata u zagrebačkom muzeju Mimara.
Kako aplicirati
Prema našem Pravilniku postoji obveza pravne osobe da u roku od 15 dana izvijesti Ministarstvo kulture o podnošenju prijave na natječaj Europskoj komisiji pri čemu sudjelovanje resornog ministarstva ne može biti veće od 60 posto ukupne vrijednosti hrvatskog dijela projekta. Oni koji žele aplicirati za neki program moraju podnijeti zahtjev za sufinaciranje Ministarstvu kulture u roku od 30 dana od potpisivanja ugovora s EK-om. "Projekti se najčešće financiraju u iznosu od 50 posto, pa je partnerima bitno pronaći iznos za preostalih 50 posto programa koji mogu dobiti od lokalne samouprave, raznih sponzora ili donatora. Ugovor o sufinanciranju sklapa se na godinu dana, dok je kod višegodišnjih projekata uvjet za novi ugovor ispunjenje obveza iz prethodnog ugovora", rekla je Anja Jelavić. Pritom je dodala kako svake godine Ministarstvo kulture izdvaja dio sredstava za projekte u Programu EU.
Kultura naglasivši kako je 2010. ukupna vrijednost hrvatskih projekata iznosila 11,7 milijuna eura. Usporedbe radi, 2009. ta je vrijednost iznosila 3,4 milijuna eura, a 2008. godine 4,7 milijuna eura. Nositelji takvih projekata uglavnom su neprofitne organizacije i nevladine udruge.
Europljani vole kratkoročne projekte
Kako bi saznali kako izgleda rumunjsko sudjelovanje u projektu Program EU Kultura, prošle je godine provedeno online istraživanje na 1200 ispitanika - nositelja nacionalnih projekata od čega je na postavljena pitanja odgovorilo 30 posto ispitanika.
"Rezultati istraživanja pokazali su da su nositelji projekata više surađivali sa zemljama Zapadne Europe nego s regijom ili s partnerima u vlastitoj zemlji. Projekti su uglavnom bili na području izvedbenih umjetnosti i baštine, a zanimljivo je i kako su rumunjske agencije i nevladine udruge koje su nositelji tih projekata zainteresirane samo za kratkoročne projekte, do dvije godine", istaknula je Bianca Floarea iz Odjela za kulturnu kontaktnu točku Rumunjske. Pritom je dodala kako najviše projekata dolazi iz glavnog grada i Transilvanije. I Slovenija ima slično iskustvo kao i Rumunjska jer, kako je naglasila lnes Kežman iz Odjela za kulturnu točku Slovenije, najviše projekata također dolazi iz njihova glavnog grada, lako Slovenci još uvijek traže najbolji način za provedbu svojih nacionalnih kulturnih projekata u Programu EU Kultura, iz proračuna za ovu godinu izdvojit će 230.000 eura za 50 projekata dok su, usporedbe radi, 2007. izdvojili 50.000 eura za samo pet projekata.
Važno je cjeloživotno obrazovanje
Europska unija podupire širok raspon aktivnosti u području obrazovanja, kulture, istraživanja i mladih u svojim zemljama članicama, ali i u onima koje će to uskoro postati. Prema svojoj Strategiji 2020. koja je dala novi zamah izgradnji konkurentne Europe održivog razvoja i zapošljavanja, EU se približava gospodarstvu visoke tehnologije s niskom emisijom,ugljičnog dioksida u kojem prioritet imaju inovacije, kreativnost i mobilnost. Pritom se iznimna pažnja posvećuje obrazovanju i usavršavanju mladih, ali i odraslih koji žele pratiti program cjeloživotnog učenja. Među raznim programima EU-a posebice se izdvajaju programi Mladi na djelu, Comenius, Erasmus, Leonardo da Vinci, Transverzalni program, Erasmus Mundus, Jean Monnet, Tempus, Kultura, Media, stipendije Marie Curie te program suradnje s industrijski razvijenim zemljama.
SANJA PLJEŠA
PRIVREDNI VJESNIK, 30.05.2011.
