STVARA SE NOVO KULTURNO SREDISTE DUBROVNIKA
Ljetnikovac Bunić-Kaboga u Batahovini na južnoj obali zaljeva Rijeke dubrovačke do kraja 2012. godine zaživjet će kao novo kulturno i umjetničko sjedište Dubrovnika.
Jedno od najreprezentativnijih ostvarenja dubrovačke ladanjske arhitekture 16. stoljeća prije toga će proći obnovu i restauraciju vrijednu 3 milijuna eura koja uz popravak ruševnog gotičko-renesansnog zdanja s kapelicom uključuje uređenje vrta i perivoja na zapadnom ulazu u Dubrovnik.
Preuređeni će ljetnikovac udomiti radionicu za izobrazbu studenata Resturatorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, a spajanjem parka ljetnikovaca Bunić-Kaboga i Stay, gdje je već godinama smještena restauratorska radionica, kompleks će biti povezan u jedinstvenu cjelinu.
Prema zamisli Iva Felnera, posljednjeg potomka dubrovačke vlastelinske obitelji Kaboga, koji u projektu posreduje između anonimnih donatora iz Zaklade "Batahovina" iz Lichtensteina te Grada Dubrovnika, Ministarstva kulture i suvlasnika objekta, Restauratorskog zavoda RH, dio rekonstruiranog zdanja imat će javnu namjenu, a ugošćivat će koncerte, izložbe i predavanja.
Projekt obnove zasnovan na istraživanju povjesničarke umjetnosti i izvrsne poznavateljice dubrovačke graditeljske baštine dr. Nade Grujić izradio je dubrovački Arhitektonski studio Gordane i Matka Vetme, a prema planovima HRZ-a u ljetnikovcu Bunić-Kaboga radit će i konzervatori.
Zahvati na ljetnikovcu bit će iznimno delikatni, što zbog dotrajalosti zdanja i kamene plastike, što zbog lošeg stanja zidnih oslika i podova, a metodom demontaže i ponovne ugradnje izvodit će ih konzorcij dubrovačkih tvrtki "Građevinar-Quelin" i "Domizgradnja".
Ljetnikovac na južnoj obali zaljeva Rijeke dubrovačke u suvlasništvu je države, Grada Dubrovnika i Hrvatskog restauratorskog zavoda, a bivši je ministar kulture Božo Biškupić svojedobno najavio kako će Bunić-Kaboga najmanje pedeset godina ostati u funkciji kulture.
Kemičar i zaljubljenik u baštinu
Ivo Felner (72), doktor kemijskih znanosti, godinama sa suprugom Ainom, koja je također kemičarka, živi i radi u Švicarskoj. Uz Dubrovnik ga vežu brojne obiteljske uspomene, a posebno najranije djetinjstvo kada je i živio u ljetnikovcu Bunić-Kaboga, u Batahovini, u Rijeci dubrovačkoj. U vlasništvu njegove obitelji s majčine strane ljetnikovac je bio do Drugog svjetskog rata, nakon kojega je iz inozemstva pratio njegovu prenamjenu skopčanu s ubrzanim propadanjem gotičko-renesansnog zdanja.
GABRIJELA BIJELIĆ
SLOBODNA DALMACIJA, 15.04.2011.
