NAGRADA ZA DRAMSKO DJELO MARIN DRŽIĆ ZA 2010. GODINU
OPĆI DIO
Stručno povjerenstvo Nagrade za dramsko djelo Marin Držić za 2010. godinu djelovalo je u sastavu: Branka Cvitković, dramska umjetnica, nacionalna prvakinja, Nino Škrabe, književnik i dramski pisac te Boris B. Hrovat, književnik i kazališni kritičar (predsjednik). Povjerenstvo je tijekom svojega tromjesečnog rada održalo tri sjednice te razmotrilo ukupno 66 tekstova pristiglih na natječaj.
Formalni kriteriji usuglašeni su s općim propozicijama Nagrade (scenska forma te neizvedenost /neobjavljenost/ teksta bilo u kojem obliku prije proglašenja odluke), a načela svojega rada definiralo je samo Povjerenstvo (književna vrijednost, ali i objektivna scenska izvodivost, sceničnost teksta, aktualnost teme, odnosno kritička relacija spram društvene realnosti).
Povjerenstvo je konstatiralo vrlo dobar odaziv dramskih pisaca te sve veću nazočnost snažnih autorskih osobnosti jasno izraženih svjetonazora i poetika. Povjerenstvo je također sa zadovoljstvom ustanovilo pluralizam poetika (tipova dramskog pisma), a osobitost ovogodišnjeg Natječaja postupna je promjena fokusa autorske pozornosti, u koji sve više ulazi svojevrsna kriza komunikacije te, u skladu s time, i medjuljudskih odnosa, odnosno institucija koje ih reguliraju i formaliziraju. Jednako tako, među djelima upućenima na Natječaj postojao je razmjerno visok postotak onih koja svojom kvalitetom zaslužuju posebno priznanje, što dokazuje, i u današnjim uvjetima, vitalnost hrvatske dramske produkcije, ali i afirmaciju same institucije Natječaja. Konačno, bitno je upozoriti i na činjenicu da je broj nagradjenih, a potom uprizorenih djela (što je i krajnja svrha ovog Natječaja), u stalnome porastu.
Stoga je u uži izbor uvršteno 12 djela, dodijeljene su, uz jednu prvu, dvije druge i tri treće nagrade, uvijek u želji da stimulacija domaćeg dramskog stvaralaštva bude što šira, pravednija i obuhvatnija u smislu njegovih raznolikih segmenata.Djela uvrštena u tzv. uži izbor Povjerenstvo preporučuje pažnji hrvatskih kazališta, te bi i njihova izvedba bila na svaki način poželjna, jer bi se tako proširio i diversificirao profil teatarskih repertoara. Ta su dramska djela slijedeća (abecednim redom):
Miro Gavran: „Parovi“
Ivana Gudelj: „Kao da se držimo za ruke“
Olja Lozica: „Vincent“
Nives Madunić Barišić: „Ispod zvončića se rodio kraljević“
Filip Nola: „Pigmalion 2x“
Damir Petričević: „Andrijin križ“
Robert Roklicer: „Smrt na dopustu“
Silvija Šesto: „Mi o vuku“
Stjepan Šešelj: „Drama Stjepana Šešelja književnika hrvatskoga u kojoj se uzdrži vrijeme u
kom živi međ inima i Marko Marulić Pečenić i jedan otok a sva je u jeziku hrvatskomu složena i sve je u njoj izmišljeno osim nekih činjenica povijesnih“
Davor Špišić: „Zvijezda Danica“
Marina Vujčić: „Čekaonica“
Jasna Žmak: „Plači“
Na svojoj završnoj sjednici, održanoj dne 6. travnja 2011., Povjerenstvo je jednoglasno zaključilo da se dodijele jedna prva, dvije druge i tri treće nagrade.
I. NAGRADA:
Zlatko Sviben: „Odsjev magle“
II. NAGRADA (ravnopravno dijele):
Jasen Boko: „O kupusu i bogovima“
Irena Škorić: „Libreto“
III. NAGRADA (ravnopravno dijele):
Hrvoje Hitrec: „Asasin (urbana bajka)“
Marijana Nola: „Dubrovačke legende (Grad iz snova)
Karmela Špoljarić: „Nula kuna po minuti“
POJEDINAČNA OBRAZLOŽENJA
Prva nagrada
ZLATKO SVIBEN:
„ODSJEV MAGLE“
U svojem vrhunski skladanom tekstu, zasnovanom na djelu najznačajnijeg predstavnika španjolske moderne Miguela de Unamuna, Zlatko Sviben, samozatajni erudit, istinski prvosvećenik teatarske prakse i teorije, svestrani znalac svjetske i hrvatske književne povijesti, majstorski isprepleće zbilju i maštu, sadašnjost i prošlost, život i glumište, javu i san. Njegov virtuozni „Odsjaj magle“ jednako je uvjerljiv i bolan u svojim ljubavnim i kastiljskim prizorima iz prošlog stoljeća, kao i u suvremenim kazališnim i hrvatskim scenama.
Druge nagrade
JASEN BOKO:
„O KUPUSU I BOGOVIMA“
U svojem djelu „O kupusu i bogovima“, čiji su protagonisti legendarni simboli grada Splita, car Dioklecijan i sveti Duje, Jasen Boko izuzetno umješno i duhovito dovodi u sukob ljudske karaktere, vremenska razdoblja, ideologije i svjetonazore. Zanimljivim dijalogom, prožetim zgodnom mješavinom književnog jezika i autentičnog splitskog narječja te šarmantnom kombinacijom povijesnih i aktualnih događanja, isklesao je svom rodnom gradu jedinstveni spomenik.
IRENA ŠKORIĆ:
„LIBRETO“
Majstorstvom darovite filmske redateljice Irena Škorić suptilno montira kadrove svojeg „Libreta“, bogatog napetošću i dinamikom radnje te s razumijevanjem i strašću ponire u dramu svojih junaka iz jet-seta i polusvijeta. Oni svoju posvemašnju izgubljenost u džungli velegrada i zasićenost postojećim životnim stanjem nastoje potisnuti pustolovnom potragom za ljubavlju u svjetovima potpuno drugačijim od njihove otužne svakidašnjice, ali su naposljetku osuđeni na povratak svojim uobičajenim navikama i partnerima kojima svojim društvenim statusom i pripadaju.
Treće nagrade
HRVOJE HITREC:
„ASASIN (URBANA BAJKA)“
Junakinja “Asasina”, sumorne urbane bajke, tinejdžerka Latica, velegradska Snjeguljica, zanemarena je kćerka roditelja karijerista, prezrena i ponižena od iskvarenih vršnjaka, pripadnika privilegirane mafijaške i tajkunske “zlatne mladeži”. I kad se čini da u suznoj dolini svagdašnjice nema nikakvog izlaza ni nade za njegovu “princezu”, vrsni pripovjedač Hrvoje Hitrec kao u svakoj pravoj bajki dovodi kraljevića i pronalazi rješenje u svijetu “igrica”, trajnom utočištu zanemarene djece modernog vijeka.
MARIJANA NOLA:
„DUBROVAČKE LEGENDE (GRAD IZ SNOVA)“
U svojim „Dubrovačkim legendama“ Marijana Nola s iskrenom ljubavlju i zamjernom vještinom spaja dubrovačku prošlost i sadašnjost, legendarne osobe i suvremenike. Njezin „Grad iz snova“ posvećen je iznad svega teatarskoj umjetnosti i razotkriva tajne nastajanja jedne kazališne predstave u „hrvatskoj Ateni“, stvaralačkom činu u kojem istim žarom sudjeluju važni i nevažni, mali i veliki, živi i mrtvi.
KARMELA ŠPOLJARIĆ:
„NULA KUNA PO MINUTI“
Svojim tekstom „Nula kuna po minuti“ Karmela Špoljarić na potresan i human način iznosi problem rasapa i otuđenosti današnjih obitelji, čiji članovi međusobno komuniciraju isključivo mobitelima. Autorica zadire u srž nedaća suvremenog hrvatskog društva, čini to izuzetno uvjerljivo i toplo, sa simpatijama i razumijevanjem za svoje junake, kojima pomaže da na kraju tunela ugledaju svjetlo i šalje im kao spasitelja jednog bjeloglavog supa.
U Zagrebu, 11. travnja 2011. Boris B. Hrovat, predsjednik
Povjerenstva, v. r.
Članovi:
Branka Cvitković, v. r.
Nino Škrabe, v. r.
