U TROGIRU SE UREĐUJU CRKVA SV. DOMINIKA I ŽENSKI BENEDIKTINSKI SAMOSTAN
Na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Trogira u tijeku je realizacija nekoliko projekata obnove nepokretnih kulturnih dobara.
Obnavlja se krov crkve sv. Dominika, što je financirano iz programa Ministarstva kulture RH. Dvoranska crkva s pačetvorinastom apsidom u drugoj je polovini 14. stoljeća produžena prema zapadu, a na pročelju se ističe portal s lunetom u kojoj su, uz središnji lik Bogorodice s Djetetom, sveta Marija Magdalena i blaženi Augustin Kažotić, biskup.
 |
|
FOTO: SLOBODNA DALMACIJA
|
Pokraj njega kleči mali lik njegove sestre Bitkule, donatorice u gradnji crkve. Na reljefu je potpisan majstor Nikola Dente, zvan Cervo, iz Venecije, koji je vjerojatno prezidao i čitavo pročelje. U unutrašnjosti je otvoreno drveno krovište s bogato izrezbarenim konzolama.
Interijer crkve krase djela Blaža Jurjeva Trogiranina, Nikole Firentinca, Jacopa Palme ml. i drugih.
Obnova je poduzeta zbog dotrajalosti pokrova od kupe kanalice, koji će biti u potpunosti zamijenjen, dok je drvena građa u većoj mjeri sačuvana. U tijeku je i nastavak obnove benediktinskog samostana sv. Nikole.
Ženski benediktinski samostan u Trogiru utemeljen je 1064. godine uz crkvicu sv. Dujma, izvan gradskih zidina. Samostan se tijekom stoljeća proširio na više romaničko-gotičkih kuća, a gradnjom novog obrambenog perimetra ostao je unutar gradskih zidina te danas obuhvaća romaničku kulu sv. Nikole na zapadu i gotičku kulu obitelji Vitturi na istočnoj strani sklopa. Današnja samostanska crkva potječe iz 15. stoljeća.
Obnavlja se i zidni plašt zvonika crkve sv. Nikole, što zajednički financiraju samostan sv. Nikole i Ministarstvo kulture.
Na izlazu iz grada Trogira, pokraj autobusnoga kolodvora, u tijeku su zaštitni arheološki radovi na trasi kanalizacijskog cjevovoda koji su počeli 3. ožujka. Istraživanja su do sada otkrila ostatke srednjovjekovne ceste koja je vodila u smjeru istok–zapad. Nađeno je dosta tzv. pokretnog materijala, odnosno keramike, stakla i metala.
Sada se iskapa rimski sloj iz razdoblja od 1. st. prije Kr. do 1. st. poslije Krista, međutim, nalazi se na dubini od 3,2 metra pa su istraživanja otežana zbog nadiranja mora i velike dubine iskopa.
Prva je faza radova pri kraju, a sljedeća ponovno ovisi o izdavanju dozvola i regulaciji prometa koja će omogućiti premještanje autobusnoga stajališta na drugu lokaciju.
JOŠKO BREŠAN
SLOBODNA DALMACIJA, 03.04.2011.
