Zagrebački Gornji grad od petka je bogatiji za još jedan muzej - u palači Kulmer na Katarininom trgu otvoren je Muzej Marton. Muzej udomljava porculan, staklo, namještaj i slike iz razdoblja između sredine osamnaestog i devetnaestoga stoljeća iz bogate zbirke poslovnog čovjeka i strastvenog kolekcionara Veljka Martona.
Otvaranje privatnog muzeja u srcu Zagreba predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je ozbiljnim iskorakom za našu kulturu. "Ako gledamo kakva je praksa u europskim zemljama, a posebno u Sjedinjenim državama, privatna inicijativa u kulturi znači jako mnogo. Očekujem da će ovo biti dobar primjer i nekim drugim kolekcionarima, ljubiteljima umjetnosti i onima koji se bave umjetnošću, ne isključivo likovnom, već i glazbom i teatrom", kazao je Josipović te izrazio nadu da će Muzej Marton postati redovnim dijelom standardne turističke ponude. "Iz iskustva znam da su ovakvi i slični muzeji najzanimljivije točke u turističkim središtima", dodao je predsjednik Josipović.
Muzej je i službeno otvorio ministar kulture Jasen Mesić, ustvrdivši da je on "prava potvrda ovoga što govorimo kad spominjemo privatnu inicijativu u kulturi. Jer, kad netko s tolikim trudom i odricanjem godinama sistematski radi na sakupljanju i očuvanju kulturne baštine, a onda ju odluči podijeliti s građanima grada - onda je to velika stvar koja tjera i kulturne institucije, pa i Ministarstvo i Grad Zagreb da takvim ljudima daju šansu, da potvrde da ono što su radili, čuvali za naraštaje koji dolaze bude smješteno u primjerenom prostoru i primjerno pohranjeno", kazao je ministar.
Mesić je i izrazio nadu da će novi muzej stalno biti dobro posjećen te se profilirati u jednu od novih kulturnih točaka u gradu koji će posjećivati turisti, ali i Zagrepčani i oni koji u Zagreb dođu.
Za zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića Muzej Marton "još jednom potvrđuje da Zagreb bio jest, je i ostaje europska kulturna metropola", dok je za domaćina Veljka Martona on dokaz da Zagreb ima što ponuditi strancima koji u njega dođu, ali i jak doprinos popularizaciji i oživljavanju Gornjega grada.
U novom gornjogradskom muzeju svoje je mjesto našla trećina Martonove bogate zbirke i to najcjenjeniji primjerci. Posebnost joj daju i vitrine u kojima su izloženi porculan i srebro, a koje su ranije bile dijelom slavnog londonskog Muzeja Viktorije i Alberta. Na zidovima se je našlo i nekoliko akvizicija iz privatnih zbirki - "Portret djevojčice sa grožđem" Ivana Zaschea te dvije slike Luce Giordana "Hrvači" i "Kovači". Po prvi puta u javnost je izašla i fajansa iz mađarske manufakture što ju je osnovao Franjo Stjepan Lotarinški, suprug Marije Terezije.
Kronološki poredani u rasponu od polovice osamnaestog do polovice devetnaestog stoljeća nižu se kineski porculan, porculan iz francuskog Sevresa, bečki porculan i srebrni predmeti, dok su dvije zasebne prostorije posvećene staklu.
Među najvrjednijim izlošcima važno je istaknuti predmete s etruščanskom dekoracijom kojih postoji vrlo malo, s obzirom da su se proizvodili iznimno kratko vrijeme, na samom kraju 18. stoljeća u bečkoj manufakturi. Među iznimnim rijetkostima je i šalica Marije Antoanete ukrašena Burbonskim ljiljanom, simbolom francuske kraljevske kuće. Za Francuske revolucije svi predmeti s Burbonskim ljiljanom su uništeni, preživjelo ih je tek nekoliko, a u zbirci Marton nalazi se šalica koju je buduća francuska kraljica dobila prilikom rođenja. Tu su i također iznimno rijetke skulpturice od biskvit porculana, a ponos Muzeja Marton je Otmica Europe, jedan od tri poznata primjerka.
U palači Kulmer izložena je cijela Martonova kolekcija slika s djelima Mihaela Stroya i Franje Pfalza, dok u ovom trenutku nema primjeraka ruskog i talijanskog porculana.
Makar je Muzej Marton najjače eksponiran kroz porculan, svoje je mjesto u palači Kulmer našla i kolekcija bidermajerskog stakla prve polovice Devetnaestog stoljeća iz čeških radionica. Najdragocjeniji primjerci stakla tu su par vrhunskih primjeraka šalica s pticama u mreži te takozvano "kameno staklo" - staklo oslikano na način da imitira strukture poludragog kamenja. Muzej se ponosi i iznimno rijetkim ruskim staklom iz carske staklane u kojoj se proizvodilo isključivo za carsku obitelj. Jedini primjerci koji su prešli granice bili su diplomatski dar drugim dvorovima.
S obzirom da u novome muzeju nije izložena cjelokupna Kolekcija Marton, ovo je prvi postav, a segmenti koji nisu vidljivi (jedan je dio kolekcije trenutno izložen u Italiji) s vremenom će biti izloženi.
MARTINA KALLE
VJESNIK, 19.03.2011.
