Vjesnik - Muzej krapinskih neandertalaca postao svjetska atrakcija

Muzej krapinskih neandertalaca, koji su stručnjaci svrstali među najmodernije i najkvalitetnije europske muzeje, slavi ovih dana prvu godišnjicu osnutka. O uspjesima stalnoga postava, broju posjetitelja, planovima razvoja, turističkim potencijalima i drugim temama razgovarali smo s Gorankom Horjan, ravnateljicom Muzeja Hrvatskog zagorja (kojemu MKN pripada).
 

- Zaista možemo biti zadovoljni. Muzej je od kraja veljače 2010. godine obišlo više od 155.000 posjetitelja, što je pet puta više u odnosu na stari muzejski postav. Ostvareni prihod je za oko 3, 5 milijuna kuna veći, što je znatna stavka u vlastitim prihodima. Naravno da ne možemo govoriti o vraćanju uloženih sredstava, ali možemo pokriti troškove poslovanja, održavanja i dodatnog zapošljavanja na poslovima vezanim uz prihvat posjetitelja.
 

Ističem da su Muzeji Hrvatskog zagorja sve svoje kapacitete u zadnjih nekoliko godina usmjerili na dovršenje ove velike investicije, pa je logično da očekujemo barem malen povrat ulaganja. No neizravni učinci Muzeja na gospodarstvo u Županiji zasigurno su veliki jer po provedenim istraživanjima turističkog sektora na svaku našu zarađenu kunu ostali pružatelji usluga, poput hotela, restorana, prijevoznika i agencija, zarade nekoliko puta više.

   
Više od 50 posto naših posjetitelja su djeca i studenti, što potvrđuje edukativnu ulogu ovoga muzeja, no posebno nas veseli porast postotka posjeta odraslih i obiteljski posjet, što smo si unaprijed postavili kao cilj stavivši u ponudu obiteljsku ulaznicu. Najveći broj posjeta očekivano je bio u svibnju, lipnju i listopadu zbog posjeta školskih ekskurzija i tada smo najčešće radili "preko“ kapaciteta.
 

U cijelu investiciju smo i ušli zato što smo očekivali veliki interes, no prostorna ograničenja onemogućuju da posjet bude još brojniji. S druge strane, nadamo se da će biti dugotrajniji, što bi cijelom projektu osiguralo potrebnu održivost.
 

- Muzej krapinskih neandertalaca s postojećim nalazištem Hušnjakovo čini završenu cjelinu koja djeluje u sklopu Muzeja. Osim ostvarenoga, idejni koncept autorskog tima, Željka Kovačića i Jakova Radovčića, predlaže uređenje cijelog rubnog područja uz zaštićenu zonu u neandertalski park te povratak stare zgrade Kneippova lječilišta u izvorni izgled s kraja 19. stoljeća. Ministarstvo kulture u cijelosti je podržalo financiranje novoga Muzeja i uređenje nalazišta, no za uređenje parka i starog lječilišta potrebno je osigurati financijsku podršku vlasnika nekretnina, a to je Grad Krapina.
 

Muzeji u staroj zgradi lječilišta imaju pravo korištenja prvoga kata zgrade i zagovaramo primjerenu rekonstrukciju objekta u kojem planiramo urediti prostore za muzejske sadržaje koji nedostaju u novoj zgradi (čuvaonice, biblioteka te prostor za radionice i izložbe). Stoga smo i na javni poziv prijavili izradu projekta uređenja Kneippova lječilišta.
 

Ministarstvo kulture i Grad Krapina zasigurno su zainteresirani da se taj projekt ostvari, no pitanje je tko će preuzeti obvezu financiranja, budući da nedostaju ključni strateški dokumenti, kao što su analiza troškova i koristi, studija izvodljivosti, plan investicije i slično, koji bi dokazali isplativost ulaganja.
 

Idejni projekt uključili smo i u bazu projekata Regionalnih operativnih planova, koji očekuju sufinanciranje iz strukturnih fondova, što je moguće tek po ulasku Hrvatske u EU. No, bez spomenutih strateških dokumenata ni jedna investicija financirana od strane Unije ne može ići u realizaciju.
 

Također smatramo da Grad u svom prostorno-urbanističkom planu treba predvidjeti veću parcelu za popratne sadržaje koji bi bili zanimljivi i privatnim ulagačima. Krapini nedostaje hotel, restorani i slično, i moram priznati da me začuđuje činjenica da do sada nitko nije našao poslovni interes za tu vrstu ulaganja.
 

- U Krapini imamo nekoliko važnih prednosti koje su osigurale ovakvu uspješnicu. U prvom redu, Krapina je jedno od najpoznatijih nalazišta neandertalaca u svijetu, te se mnogi inozemni znanstvenici bave istraživanjima koja uključuju krapinske nalaze, što nam osigurava njihovo stalno zanimanje.
 

Zatim je tu atraktivno oblikovan dizajn postava i integrirana muzejska priča koje su osmislili autori, a u izvedbi su upotrijebljene nove tehnologije zahvaljujući financiranju Ministarstva kulture. Sljedeća komparativna prednost ovoga Muzeja je da sama tema o postanku i razvoju čovjeka zanima vrlo širok krug ljudi.

 
Dokaz tomu su i brojne dokumentarne emisije na svjetski poznatim kanalima kao što je National Geographic, History, Discovery i drugi koji redovito emitiraju programe o evoluciji i nastanku svemira i Zemlje.
 

Imamo i povoljnu okolnost da u radijusu od najmanje 1.000 kilometara nema sličnoga muzeja – najbliža konkurencija nam je Muzej Neanderthal u Mettmanu u sjeverozapadnoj Njemačkoj, a daleko su i uređeni postavi uz poznata francuska prapovijesna nalazišta. Novi muzej na tu temu u Burgosu nalazi se u sjeverozapadnoj Španjolskoj. Dakle, nije bilo nikakve dvojbe da će ovaj projekt polučiti uspjeh.
 

- Svaki projekt ima nedostatke pa tako i ovaj, ali ne bih o tome preopširno u vrijeme jubileja. Uglavnom se oni odnose na primijenjene tehničke sustave kao što je ventilacija, koji nisu dobro prilagođeni opsegu posjeta, slaboj prohodnosti izložbenog prostora za veći broj osoba, a posebno za osobe s poteškoćama u kretanju, velike troškove održavanja opreme i servisiranja, neprimjerenu garderobu i suvenirnicu, krivu procjenu utjecaja svjetla na filmsku projekciju i vidljivost legendi, ulaz i izlaz na dva mjesta, što udvostručuje potrebno osoblje i slično.
 

Poseban segment su osjetljivi materijali i svakodnevni izazovi vezani uz nove tehnologije, budući da rad s takvim sustavima podrazumijeva znanja koja muzealci nemaju.
 

- Obišla su nas brojna službena izaslanstva iz zemlje i inozemstva, a posebno ističemo oduševljenje posjetitelja iz zemalja Dalekog istoka poput Japana, Kine i Koreje. Mnogi kolege muzealci, suradnici iz brojnih instituta među njima i sa znamenitog Instituta Max Planck nisu samo obišli Muzej već su i održali predavanja, osvrnuli se na značenje pojedinih tema iz postava i predložili suradnju.
 

Vrijedan je prijedlog dr. Gerda Wenigera, ravnatelja Muzeja Neanderthal, o uključivanju krapinskoga muzeja u europsku rutu posvećenu neandertalcima, a prvi sastanak će se održati u listopadu ove godine.
 

- Muzej krapinskih neandertalaca već je pomaknuo kvalitetu turizma cijele regije. Naši Muzeji su i prije imali dobru posjećenost, no ovim muzejskim hitom smo za gotovo 150 posto povećali dolazak gostiju u odnosu na ukupno stanovništvo Županije.
 

No da bi se osjetile značajnije koristi, potrebno je bolje razviti čitav niz usluga, te povezivati atrakcije po različitim modelima.
 

U medijima ste nedavno prozvani jer unatoč tehnološkoj superiornosti još uvijek nemate vlastitu web stranicu?
 

- Sve osnovne informacije o Muzeju postoje na internetu i to na staroj stranici Muzeja Hrvatskog zagorja (www.mhz.hr) budući da je krapinski muzej dio te ustanove, a stranica nije išla u redizajn upravo zbog Muzeja krapinskih neandertalca. Naime, naši Muzeji su još sredinom prošle godine krenuli s projektom izrade zasebnih stranica koje će tvoriti poveznicu na zajedničku kako bi se što bolje predstavili u javnosti, s napomenom da je Krapina prva na redu i da smo već prije pola godine ugovorili posao s tvrtkom Novena, koja se pokazala dobar suradnik na izradi info-kioska i interaktivnog DVD, koji su i dobili brojna priznanja. Stranica koja je u izradi može se vidjeti na www.mkn.mhz.hr. Njezin se dovršetak ispočetka otegnuo zbog registracije domena, a budući da on-line želimo riješiti pitanje rezervacija dolazaka i plaćanja za organizirane grupe posjetitelja, cijela postava stranice je znatno zahtjevnija, pa i realizacija duže traje. Tvrtka Novena obećala je da će u sljedeći mjesec dana naša nova stranica proraditi, a imat će i poveznice na društvene mreže. Unatoč tomu, naši posjetitelji nisu ni u jednom trenutku bili zakinuti za točne informacije o radnom vremenu, cijenama i aktivnostima Muzeja krapinskih neandertalaca, a dokaz tomu su rasprodani termini posjeta i velik broj individualnih upita na kontakte koje smo objavili na webu.
 

JELENA MANDIĆ-MUŠĆET
 

VJESNIK, 28.02.2011.