RAB – CVIJET RENESANSE
Rab je jedan od cvjetova renesanse, sumirala je sveučilišna profesorica i povjesničarka umjetnosti dr. Nina Kudiš Burić u najavi znanstvenog skupa "Renesansa na Rabu“ koji je na tom našem otoku - u njegovu jedinstvenom gradu - održan sredinom siječnja. I ta se njezina konstatacija potvrđivala iz izlaganja u izlaganje otkrivajući sliku renesansnog grada - taj se cvijet rastvarao, da kažemo pomalo poetično, u mnogim njegovim laticama. Naglasak je stavljen na predavanja iz povijesti umjetnosti - arhitekturu, skulpturu, slikarstvo, dok je izlaganjima posvećenim Marku Antonu de Dominisu onodobnom Rabu dan i puno širi okvir. Rab je opisan u relacijama u kojima je tada živio, predstavljen kao važno središte tadašnjeg sjevernog Jadrana, kao grad zavidnog stupnja duhovne i materijalne kulture.
|
|
|
FOTO: NOVI LIST
|
Skup je održan u rapskoj Gradskoj vijećnici, a predavanja što su ih održali profesori riječkog i zagrebačkog sveučilišta, kao i ono izaslanika ministra kulture Miljenka Domijana - glavnog konzervatora RH i povjesničara umjetnosti bez čijih napora njegov rodni Rab ne bi danas bio očuvan u mjeri u kojoj to jest - bit će pretočena u znanstvene članke i objavljena u novom izdanju Rapskoga zbornika. U sklopu širega projekta "Rab kroz stoljeća" organizirali su ga mladi Rabljani iz Katedre čakavskog sabora Rab, uz predsjednicu Tonku Kavran, Gabrijela Ševerdija, Marko Štokić i Sandra Paparić. Zahvaljujući njihovom organizacijskom naporu, kao i činjenici da je skup bio iznimno posjećen te je na Rabu snažno odjeknuo, može se reći da Rab doživljava renesansu interesa za svoju kulturnu baštinu.
- Rab je svojom bogatom kulturno-povijesnom baštinom oduvijek bio izazov povjesničarima umjetnosti i bilo je logično da djelatnost Katedre čakavskog sabora pokušamo usmjeriti u tome pravcu. Povezala sam se sa svojim bivšim profesorima s riječkog Filozofskog fakulteta te se rodila ideja o organizaciji znanstvenog skupa. Renesansa je, uz romaniku, jedno od razdoblja u povijesti umjetnosti koja su na Rabu ostavila ponajveći trag te smo tu činjenicu povezali s 450. godišnjicom rođenja Marka Antuna de Dominisa, što je rezultiralo temom ovoga skupa. Znanstveni skupovi ovoga tipa vrlo su važni zbog izmjene iskustava i spoznaja u znanosti, no isto su tako važni i zbog upoznavanja lokalnog stanovništva s kulturnim bogatstvom u njihovoj sredini kojega često nisu svjesni, koje bi morali adekvatno zbrinuti, zaštititi, i uvrstiti u svoju turističku ponudu - objasnila je Kavran.
Rehabilitacija De Dominisa
Skup je, dakle, bio jedan od napora da se prepozna razina i vrsnoća renesansne rapske baštine, a ta baština grada "mitskih zvonika" kako je rekao Domijan, u nekim segmentima nadmašuje otočne i lokalne okvire. Na tom tragu osvrnuo se na veliki značaj Raba u razdoblju romanike te u renesansi, tumačeći zašto su rapski kulturni spomenici tih razdoblja dragocjena baština. Podsjetio je da su tri glavna rapska zvonika romanička, da je rapski pečat, pogotovo u njegovoj slici, romanika i da je to razdoblje kad je Rab bio najmoćniji. "Renesansa dolazi kao socijalni i kulturološki fenomen i na naš otok. Dolazi u zanimljivim okolnostima - Rab postaje mletački grad i početak renesanse obilježen je tim mletačkim, odnosno venecijanskim ne samo utjecajem već i administrativno."
Dr. Aleksandra Golubović, prof. na riječkom Filozofskom fakultetu i dr. Marko Medved, prof. riječke Teologije, područnog studija zagrebačkog KBF-a dali su svojim predavanjima o De Dominisu uvod u duh toga vremena. O tom čuvenom Rabljaninu, istaknutom i tipičnom predstavniku renesanse i njegovim idejama u filozofiji izlagala je dr. Golubović, dok je dr. Medved govorio o De Dominisu kao splitskom nadbiskupu. Istaknuto je da je svojim knjigama otvorio vrata univerzalnoj humanosti, da tek treba otkriti njegovu pravu ulogu u filozofiji renesanse, kao i to da je kao hrabar teolog i biskup u mnogočemu anticipirao neka današnja dostignuća. Ponovljeno je k tome da De Dominis zaslužuje rehabilitaciju, no da taj postupak mora pokrenuti Crkva.
Izlažući o Rabu i recepciji renesanse u arhitekturi i skulpturi na sjevernom Jadranu, dr. Marijan Bradanović, prof. na riječkom Filozofskom fakultetu, tumačio je da je Rab u tom vremenu bio središte sjevernog Jadrana, otprilike ono što za ovaj kraj danas predstavlja Rijeka. U obrazloženom je okviru uputio na umjetnike budimskog kulturnog kruga i umjetnike mletačkog kruga, umjetnike koji su na Rab dolazili iz Dalmacije i koji su na Rabu ostavili značajna djela, poput Petra Radova Trogiranina ili ranije Andrije Alešija. "Senj, Rab, Baška... - to je jedna kulturna cjelina koja je bez problema korespondirala, ali Rab je bio centar u kojem se sve ponajbolje na sjevernom Jadranu u to vrijeme sublimiralo, što se i danas vidi na mnogim spomenicima, fasadama, u dekorativnoj plastici. O renesansnom gradu svjedoče i sjenoviti atriji - oplemenjeni urbani stambeni prostori - kao izraz visoke urbane kulture žitelja Raba", tumačio je Bradanović. Kao primjer renesansnog graditeljstva izdvojena je crkva sv. Frane, grobljanska kapela u Rabu s trolisnim pročeljem. Domijanovo pak predavanje naslovljeno "Povratak proplakanog Krista" aktualiziralo je jednu restauratorsku temu. Riječ je o skulpturi koju u rapskoj povijesti prati legenda o Kristu koji je zbog načina života Rabljana proplakao te koja se stjecajem okolnosti nalazi u kapeli sv. Križa proplakanoga u rapskoj katedrali. Raspelo se zbog soli hrdavih čavala bilo polomilo, no promptno se reagiralo te je istraženo i obnovljeno. Domijan ga je datirao u drugu polovicu 16. stoljeća, rekavši: "U svojoj eleganciji ta skulptura predstavlja možda najkvalitetnije djelo visoke renesanse na našim prostorima."
Slika treba restauraciju
Dr. Kudiš Burić govorila je o renesansnom slikarstvu na Rabu izlažući posebno o nekim paradigmatskim primjerima u okviru venecijanske produkcije 15. stoljeća. Posebno je istakla Vivarinije kao izuzetno značajne u rapskoj baštini te apostrofirala poliptih braće Antonija i Bartolomea Vivarinija iz 1458. koji se čuva u crkvi Sv. Bernardina u Kampom, a danas je na Franjevačkoj izložbi u Zagrebu. Spomenula je i poliptih Bartolomea Vivarinija iz 1485. koji su rapske redovnice u 19. stoljeću prodale te je danas značajna umjetnina u posjedu bostonskog Museum of Fine Arts. Zaključno je izdvojila jednu sliku Venecijanca Mattea Ponzonea, za kojeg se dugo vjerovalo da je rodom s Raba, iz 1683. godine koja danas stoji odložena u župnom dvoru u Rabu. "Slika treba hitnu restauraciju. Ona je jedno od vrjednijih djela hrvatske baštine 17. stoljeća, a možda i najljepša slika koja danas na Rabu postoji", poručila je. Tako je i izlaganje Kudiš Burić u svom segmentu govorio o izuzetnosti Raba kao kulturne sredine, o kulturnom krugu kojemu je pripadao, ali i o potencijalu te sredine u to doba jer riječ je bila o vrlo skupim narudžbama kod uglednih venecijanskih slikara. "Slika Baldassarea D'Anne u Rabu u kontekstu venecijanske renesansne tradicije" bio je naslov predavanja Damira Tulića s riječkog Filozofskog fakulteta, no izlaganje o tome slikaru, odnosno brendu kakav je bila njegova radionica i čije se radove različite kvalitete može naći diljem naše obale, ponudilo je mnogo više. Tulić je, naime, u nekim rapskim samostanima otkrio još neke slike D'Anne koje traže i restauraciju i stručnu ocjenu. Konačno, studentica povijesti umjetnosti Anita Pahljina u svom je prilogu skupu govorila o najpoznatijem prikazu grada Raba sa svecem i Bogorodicom s djetetom kojeg je, u suradnji s dr. Kudiš Burić, pripisala Antoniju Moreschiju. A datacija slike ostala je otvorena i nakon njezinog istraživanja, jednako kao i pitanje o kojem se svecu radi.
Valja reći da se pokazalo da je "Renesansa na Rabu" bio skup koji traži nastavak, da je Rab i dalje izazov za povjesničare umjetnosti, da postoje vrijedna djela, negdje čuvana i u neprimjerenim uvjetima, koja čekaju restauraciju. "U samostanu sv. Antuna Opata još ima iznenađenja koja tek treba istražiti i restaurirati te adekvatno opremiti da ostanu u našim malim sredinama. I treba ih otvoriti za javnost. Putem čuvanja i obnove, i prostora i umjetnina, možemo jačati i profilirati i našu turističku ponudu", Bradanovićeva je poruka.
MIRJANA GRCE
NOVI LIST, 23.01.2011.
