KAKVA DOTA - TAKVA I ŠKRINJA
Izložba škrinja iz fundusa splitskog Etnografskog muzeja autorice Branke Vojnović Traživuk postavljena je kao zadnji projekt kojim ove godine muzej obilježava svoju stotu obljetnicu.
Izložene škrinje prikupljao je muzej od svog osnutka i većina ih je načinjena u 18. i 19. stoljeću. Autorica izložbe naglasila je kako problemi datacije i lociranja nisu bili zanemarivi. Više od polovice tih predmeta bilo je bez relevantnih podataka.
Ipak, kao najčešći tip izdvojila se dalmatinska škrinja kao podgrupa jadranskog tipa. Ona uz rezbarenu prednjicu ima ukrašenu i unutarnju stranu poklopca oslikanu motivima vaze s cvijećem i pticama. Takva škrinja koristila se u Dalmaciji, a najvjerojatnije i izrađivala u domaćim radionicama od sredine 18. do sredine 19. stoljeća. Neke, pak, imaju naslikane prikaze čempresa, kule i brodova, ukrase načinjene užarenim željezom ili umetnuta ogledala.
Premda je izloženo i nekoliko putnih kovčega, najveći dio izložbe prikazuje škrinje koje je mladenka iz rodne kuće nakon udaje odnosila u novi dom. Upravo stoga jer je djevojka često nasljeđivala škrinju od majke ili bake, a škrinje su se katkad, osobito kod bogatih obitelji naručivale i od vrsnih majstora iz udaljenih krajeva, nije lako točno utvrditi mjesto njihova nastanka.
Izložbu prate i panoi s prikazima mladenki u narodnim nošnjama i svadbenim odijelima, uz opis svadbenih običaja vezanih uz škrinju - iznosila se najčešće javno, da je svi mogu prosuditi, a smještala se uz novu postelju mlade žene kao obavezan komad namještaja. Prije izlaska iz kuće katkad je škrinju trebalo simbolično otkupiti.
U Etnografski muzej stigla je i čestitka ministra kulture Bože Biškupića, zbog izložbe i stote obljetnice ustanove.
J. PARIĆ
SLOBODNA DALMACIJA, 12.12.2010.
