Batina, panonska Troja željeznog doba

Baranja je pravi arheološki dragulj. Još gotovo potpuno neobrađen i neistražen. Manja istraživanja provodila su se početkom 20. stoljeća i prije Drugog svjetskog rata. No, svi materijali tada nađeni danas krase europske muzeje u Berlinu, Budimpešti, Beču, Pečuhu. U hrvatskim muzejima baranjskog arheološkog blaga trenutno ima tek u tragovima. Ali, ne zadugo.
   

FOTO: VJESNIK

Zahvaljujući dvogodišnjem upornom radu arheologa osječkog Arheološkog muzeja, zagrebačkog Instituta za arheologiju te Odsjeka za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ovih se dana došlo do senzacionalnih nalaza.
 

Na lokalitetu u vikendaškom naselju, uz cestu koja vodi do Spomenika pobjede na brdu iznad Batine, pronađeni su vrijedni nalazi s prijelaza iz brončanog u željezno doba, te iz doba starih Rimljana.
 

Istraživanja se provode u okviru projekta "Arheološka baština Baranje" koji financira Ministarstvo kulture, a pokrenut je u jesen 2008. godine.

  
"Prvo smo krenuli sa sustavnim terenskim pregledom prostora na području sela Batine, Zmajevca, Suze, Kneževih Vinograda i Kotline. Ovdje se već zna za neke lokalitete, ali zapravo ih se do sada nikad nije sustavno terenski pregledalo. Određeni dio iskopavanja radio se u vrijeme dok Baranja nije potpadala pod Hrvatsku, pa je tada sav materijal završio u nekoliko velikih europskih muzeja. Zato nam je sada želja sustavnim terenskim pregledom doći do što većeg broja podataka o arheološkim lokalitetima na ovome području", kazao nam je Tomislav Hršak, arheolog kustos iz Arheološkog muzeja Osijek, kojega smo zatekli na batinskom lokalitetu.
  

Nakon dvije godine istraživanja, ove su se jeseni odlučili otvoriti dvije probne sonde kako bi potvrdili svoje nalaze iz terenskog pregleda. I došli su do iznimnih rezultata kako za razdoblje prapovijesti, tako i antike.
 

U prvoj probnoj sondi pronašli su groblje iz prapovijesti koje datira iz 9. i 8. stoljeća prije Krista. To je razdoblje prijelaza iz kasnog brončanog u starije željezno doba. Prema Hršakovim riječima, nalazi se pojavljuju već na dubini od tridesetak centimetara, pa su neki grobovi uništeni izoravanjem zemlje u ovom poljoprivrednom kraju. Već na dubini od metra dobili su čvrstu potvrdu da je područje Batine bogato i vrijedno nalazište.
 

Pronađena 34 groba su paljevinski grobovi. Dakle, ondašnji stanovnici pokojnike su spaljivali, a njihove su posmrtne ostatke zamatali u neki organski materijal ili pohranjivali u keramičke posude. Uz posmrtne ostatke u grob su se stavljale i druge posude u kojima su bile razne stvari za zagrobni život.

  
"Možemo reći da se radilo o jednoj bogatoj i prosperitetnoj zajednici. To se pokazuje kroz pronađene predmete u grobovima istaknutih pojedinaca, ali i ostalog dijela populacije čiji grobovi također sadrže brojne vrijedne nalaze", kazao nam je Marko Dizdar, arheolog sa zagrebačkog Instituta za arheologiju.
 

U grobovima su, naime, pronašli izuzetno bogate metalne i keramičke priloge - od nakita, dijelova nošnje i oružja, do brojnih keramičkih posuda u koje su pohranjivani hrana i piće.
 

Svaki grob ima svoju priču. Tako su žene sa sobom ponijele nakit i staklene perle. Pronađen je i grob ratnika uz kojega je bilo položeno koplje, ali i konjanika uz kojega su pronađeni dijelovi opreme za konja. Organska materija je istrunula, ali su ostali metalni predmeti.
 

Prema svemu sudeći, ovdje su se križali trgovački putovi, pa arheolozi oduševljeno zaključuju da je Batina bila panonska Troja željeznog doba.
 
"Batina je u arheološkoj literaturi poznata kao iznimno poznato nalazište. Možda je čak poznatija izvan granica Hrvatske nego u Hrvatskoj. Radi se o jednoj od ključnih arheoloških točaka na prirodnoj komunikaciji koja je vodila tokom Dunava. Batina je bila centar u koji su pristizala dobra iz različitih dijelova Europe. Od crnomorskih stepa pa sve do alpskog prostora", pojašnjava Dizdar.
 

Stotinjak metara dalje od groblja iz željeznoga doba, druga sonda otkrila je još jedno groblje, ali s kraja 2. i početka 3. stoljeća, iz vremena Rimskoga Carstva. Tu je pronađeno sedam paljevinskih i kosturnih grobova.
 

"Ovo groblje nalazilo se uz cestu koja je vodila prema utvrdi smještenoj malo sjevernije. Utvrda je bila u funkciji od 1. do 4. stoljeća. Naime, Batina je bila jedna od utvrda koje su branile granicu Rimskoga Carstva. Dunav je bio dio granice Carstva koju danas zovemo limes, a duž koje su imali niz utvrda. Granica se protezala od Atlantika do Crnoga mora. Batina je bila jedan od važnijih punktova jer ima izuzetno dobar strateški položaj. Iz nje se mogao nadzirati Dunav te pogranična područja", tvrdi Tino Leleković iz Odsjeka za arheologiju HAZU.
 

Na prethodnim sondama u blizini su pronašli ostatke jaraka koji ukazuju da su tu bili građeni privremeni vojni logori. Tu je, kaže Leleković, bio jedan stalni logor-kastel zidan od opeke i kamena. No, u vrijeme nekakvih ratnih akcija, kada je bila veća koncentracija vojske u ovome dijelu, morali su graditi privremene logore za pomoćne trupe. I od njih su ostali samo jarci, budući da su bedemi od zemlje bili uništeni.
 

"Našli smo dva privremena logora unutar kojih smo našli novac uz pomoću kojega smo ih datirali u 2. stoljeće", kaže Leleković koji smatra da je barem pet metara ispod Batine kulturni sloj još iz vremena mlađeg kamenog doba pa nadalje.
  

Arheolozi su uvjereni da je Batina potencijalno područje prepuno nalaza iz raznih povijesnih razdoblja. Njihovim tvrdnjama u prilog ide činjenica da su otvorili tek dva manja rova, a pronašli toliko vrijednih nalaza.
 

Terenski rad zasad je gotov, a pronađeni materijal bit će odvezen na čišćenje i konzervaciju. Arheolozi, čiji rad ovisi o financiranju Ministarstva kulture, nadaju se da će moći i sljedeće godine nastaviti s istraživanjima.

 

"Želimo doći do uvida u materijal koji je pronađen u starim iskopavanjima početkom 20. stoljeća i prije Drugog svjetskog rata, te zajedno s materijalom iz novih iskopavanja napraviti veliku izložbu u osječkom Arheološkom muzeju. Ona bi bila upotpunjena katalogom i monografijom koja bi prikazala ovo područje", tvrdi Tomislav Hršak.

 

Na više od 5000 kilometara granice Rimskoga Carstva nazvane limes danas se gleda kao na jedinstven spomenik. Iako se kakvoća tih ostataka razlikuje od regije do regije, nedvojbeno svi pripadaju spomenicima najviše kategorije. Zato ih se, pod nazivom Granice Rimskog Carstva, želi proglasiti dijelom svjetske kulturne baštine. Njome su već imenovani Hadrijanov i Antoninov zid u Velikoj Britaniji te Gornjogermansko-retijski limes u Njemačkoj. Pripreme traju i u drugim europskim zemljama kako bi ih se uključilo u taj velebni prekogranični spomenik. Jedna od tih zemalja je Hrvatska, koja i sama ubrzava svoj put ka Unescovoj listi svjetske baštine.

 

Znajući na kakvom povijesnom blagu žive, neki su Baranjci tu činjenicu pokušali iskoristiti u vlastitu korist. Prije dvije godine jedan je Belomanastirac zaradio kaznene prijave zbog nedozvoljenih istraživačkih radova i prisvajanja kulturnog dobra. Taj je baranjski Indiana Jones smatrao kako s arheoloških lokaliteta smije odnijeti što ga je volja, a pronađene predmete - oglašavao je i prodavao na internetu! No netko ga je prijavio policiji. U pretraživanju njegove kuće sudjelovala je i stručnjakinja Ministarstva kulture. Kod njega je pronađeno i oduzeto više starinskih predmeta koji su poslani na stručnu ekspertizu. Potvrđeno je da je neovlašteno posjedovao i preprodavao prapovijesno, rimsko i srednjovjekovno oružje, alat i nakit. U Ministarstvu kulture tada su potvrdili da su pronađeni predmeti neprocjenjive vrijednosti za kulturu i povijest Hrvatske.
 

MAJA SAJLER GARMAZ
 
 

VJESNIK, 04.12.2010.