KAŠTEL STARIJI I OD SEBE SAMOG
Žminjski Kapitel završio je sa sanacijom istočnog zida palasa i dijela južnog zida ruševnog kaštela Petrapilosa koji se uzdiže iznad sela Opatija, na litici iznad rječice Bračane, nedaleko od Istarskih toplica. Građevinskoj sanaciji prethodila su arheološka istraživanja, čiji se rezultati upravo obrađuju.
Utvrda koja danas ima status zaštićenog spomenika kulture sastojala se od glavne kule, palasa kao stambene zgrade te unutarnjeg i vanjskog dvorišta s crkvicom. Upravo su u unutrašnjem dvorištu pronađeni keramički ulomci posuda iz skupine renesansne gravirane keramike karakteristične za kraj 15. i prvu polovicu 16. stoljeća, koji odgovaraju završnoj fazi života u kaštelu. Najviše je stolnog glaziranog posuđa iz sjeverne Italije, majolike, a ima i nešto grube kuhinjske keramike, lonaca iz istog razdoblja.
Unutar prostora palasa odrađena je i jedna 2,5 metara duboka arheološka sonda kojom se došlo do matične stijene, do kraja kulturnih arheoloških slojeva, dakle do najstarijih slojeva. U toj sondi pojavili su se svi stratigrafski slojevi koji zorno otkrivaju sve faze života unutar utvrde.
- U skladu s očekivanjima dobili smo potvrdu da je utvrda, koja se u pisanim izvorima prvi puta vjerojatno spominje u 10. stoljeću pod nazivom Ruin (ruševina), zapravo nastala ranije, već u ranom srednjem vijeku, negdje između 7. i 10. stoljeća, kaže voditelj arheoloških istraživanja na Petrapilosi Josip Višnjić, voditelj Odjela za kopnenu arheologiju Juršići koji djeluje pri Službi za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda.
U starijim slojevima koji odgovaraju vremenu života u ranijem i razvijenom srednjem vijeku pronađeni su ulomci grube kuhinjske keramike. Nema luksuznog stolnog posuđa karakterističnog za renesansno razdoblje, već je riječ o ulomcima trbušastih lonaca ukrašenih urezivanjem uzoraka valovnica ili kosih ureznih crta.
Prikupljeni uzorci ugljena u najstarijim slojevima poslat će se na analizu u dvije inozemne institucije, u njemački Kiel i u London te time dobiti precizna datacija o vremenu nastanka srednjovjekovne utvrde. Zanimljivo je, veli Višnjić, da se na samom dnu starijih slojeva došlo do prapovijesnog sloja koji odgovara vremenu brončanog doba i to potvrđuje da se i u prapovijesti na tom mjestu nalazila gradina čiji su ostaci uništeni gradnjom srednjovjekovne utvrde.
U najstarijim slojevima, osim ulomaka keramike, pronađeni su i neki drugi predmeti poput željezne strelice, koštanog pršljena korištenog kao uteg za vreteno, srednjovjekovnog novčića, dijela jednog žrvnja te noževa. S obzirom na to da je riječ o prilično slabo istraženom i manje razjašnjenom vremenskom razdoblju istarske povijesti te da ne postoje nekakve paralele kojima bi se mogla utvrditi precizna datacija, dobro je što će se analizom ugljena dobiti precizni podaci i na osnovu toga povezati ulomke keramike s vremenskim razdobljem.
- Kod sanacije 14-metarskog istočnog zida palasa kojemu je prijetilo urušavanje, ključno je bilo zazidavanje velike pukotine, kaže konzervatorica Nataša Nefat, viša stručna savjetnica u Konzervatorskom odjelu Pula koja već godinama koordinira projekt sanacije kaštela. Konzervatori su se odlučili s vanjske strane istočnog zida palasa napraviti dersovanje s vapnenom žbukom. Kolorit vanjske žbuke najbliži je izvornom razdoblju njena nastanka, ali prije svega konzervatori su se za korištenje žbuke odlučili iz tehničkih razloga kako bi se što duže sačuvala vezivna žbuka u strukturi zida.
Sanacija kaštela Petrapilosa, ističe Nefat, primjer je jako dobre suradnje između Konzervatorskog odjela i Grada Buzeta kao nositelja projekta još od početne faze kada se prije desetak godina s minimalnim sredstvima pristupilo preventivnoj sanaciji na najugroženijim mjestima u kaštelu.
- Grad Buzet pokazao se kao dobar nositelj projekta, zainteresiran za sanaciju kaštela svjestan njegova značenja na buzetskom prostoru. U zadnje dvije, tri godine, pristupilo se ozbiljnijem projektu sanacije, tzv. prvoj fazi radova. Napravljen je projekt za cjelovitu sanaciju unutarnjeg dijela kaštela, dakle palasa i unutrašnjeg dvorišta.
Za sanaciju istočnog i dijela južnog zida u središnjem korpusu kaštela izdvojene su 273 tisuće kuna. Većinu sredstava osigurali su Ministarstvo kulture i Istarska županija koji od samih početaka financijski podupiru radove. Kaštel Petrapilosa obnavlja se već godinama, doslovce kamen po kamen, ovisno o priljevu sredstava.
- Grad je za sanaciju kaštela nedavno dobio i značajnu dotaciju iz talijanske regije Veneto u iznosu od 49.000 eura, veli Karmen Medica iz resornog gradskog odjela. Čim budu doznačena sredstva raspisat će se natječaj za nastavak radova na južnom zidu koji bi mogli započeti već početkom iduće godine.
GORDANA ČALIĆ ŠVERKO
GLAS ISTRE, 30.11.2010.
