GRAĐA BOGATE ZBIRKE PRIKUPLJANA 60 GODINA
Obnovu povijesne jezgre grada Iloka, najznačajnije srednjovjekovne urbane cjeline u hrvatskom dijelu Podunavlja i dovršetak arheoloških istraživanja, kao dio velikog, četverogodišnjeg projekta "Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok - Vukovar - Vučedol", zajednički su u vrijednosti od 30 milijuna eura zajednički isfinancirali Vlada RH i Razvojna banka Vijeća Europe.
Iločki dvorac kneževa Odescalchi u kojem je i novi postav zavičajnog muzeja i muzeja na otvorenom, obnovljen je u veljači ove godine. Građa je prikupljana 60 godina (od utemeljenja muzeja 1952.), pa ne čudi da su muzejske zbirke iznimno bogate, vjerno oslikavajući bogatu povijest Iloka od prapovijesti do danas.
Muzej grada Iloka nositelj je dijela provedbe projekta u dijelu izvedbe stalnog postava muzeja (inventar, oprema i dr.), na što je utrošeno 2,586.000 kn (bruto), a odnosi se na uređenje I. i II. kata, doznajemo od Dubravke Tomšik Krmpotić, o.d. ravnateljice. Preostalo je uređenje etnologije u tavanskom dijelu Dvorca te u dijelu prizemlja, gdje je predviđen prostor za povremene muzejske aktivnosti i zgrada aneksa dvorca, u kojem će biti dijelom čuvanice za muzejsku građu koja nije izložena, tehničko osoblje i drugo.
"Preostaje izvedba lapidarija u dvorišnom i zapadnom prizemnom dijelu dvorca", dodaje Dubravka Tomšik Krmpotić.
Očuvani mač u grobu
Muzej je i nositelj provedbe uređenja parkovnih površina, a koji je u okviru odobrenih sredstava uglavnom i realiziran (do sada 1,054.610 kuna). U tijeku je uređenje šetnice na sjevernoj padini stare povijesne jezgre, od Starog podruma do dvorišta crkve i samostana sv. Ivana Kapistrana, koja vodi do Dunavca i šetnice prema Dunavu, dodaje Dubravka Tomšik Krmpotić.
Stalni postav počinje geološko-paleontološkim ulomcima praživotinja i drugim predmetima pronađenima na lokalitetima u Iloku, Bapskoj i Šarengradu. Zanimljiv eksponat je školjka pronađena u Bapskoj, koja se koristila kao platno sredstvo, te idol, koji pripada neolitiku (6.000 g. pr. Krista). Izložene su i keramičke posude iz doba vinkovačke kulture (2.500 g. pr. Kr.) te urne pronađene u Šarengradu.
Iz gotike, 14. st. u muzeju su izvorni kapiteli i konzole crkve sv. Marije, dok o zlatnom dobu Iloka (vrijeme Nikole Iločkog) svjedoče arheološki nalazi temelja dvorana porušenog i zatrpanog dijela dvora iz srednjega vijeka, te keramika, novac, alati... Ispod sjevernog krila dvorca pronađeni su grobovi rimskog naselja Cuccium, iz prve polovine 1. st. pr. Krista. Senzacionalno otkriće bio je grob u kojem je pronađen očuvani mač u metalnim koricama, a koji će se nakon restauracije naći u muzejskoj zbirci zajedno s dijelom amfore, novcem i svjetiljkom. U Iloku je boravio i umro sv. Ivan Kapistran, o kojem je zapisano i u najstarijoj izloženoj knjizi iz 15. st.
Račun za bačvara iz 1784. godine
Iz posturskog razdoblja, kada su vlasnici velikog dijela Iloka bili kneževi Odescalchi izložena su mramorna poprsja pape Inocenta XI. i njegova nećaka Livija Odescalchog. Iz dvorca u kojem je bio muzej očuvana su dva pozlaćena stola, fotografije, karte vinograda...
O građanskom Iloku govori i račun za uslugu bačvara iz 1784., fotografije o Srijemskom vinskom sajmu 1886. i izložbi iločke vinske zadruge iz 1887. Izložene su i porezne kartice s kraja 19. st., fotografija prvog autobusa s početka 20. st., staklo i porculan iz Ugarske, kuhinjski namještaj s posuđem te stara knjiga recepata. Zbirka donosi i dokumente o Vatrogasnom društvu, KUD-ovima, sportskom životu i na kraju izlošcima o iločkom velikanu Juliju Banešiću. U jednom krilu dvorca nalazi se i Galerija umjetnina te ratovi 20. st. - dva svjetska i Domovinski, pojašnjava ravnateljica.
BAŠTINA NAS OBVEZUJE
"Bogati arheološki nalazi, rezultati arheoloških i konzervatorskih istraživanja te projekt novog muzejskog postava kojim prezentiramo bogatu kulturnu baštinu ovoga kraja od prapovijesti do današnjih dana, obvezuju nas na daljnja ulaganja u zaštitu naše bogate kulturne baštine koja postaje okosnica razvoja turizma našega grada", zaključuje ravnateljica.
NARCISA BOŠNJAK
GLAS SLAVONIJE, 22.09.2010.