GLAZBOM OJAČANA DUHOVNOST
Pjevana riječ kao glazbom ojačana molitva odavno je prepoznata kao osobito znakovito obraćanje Svevišnjemu. U tom su kontekstu, a pod naslovom "Pjevam Bogu mojemu dok postojim…", nastavljeni u ponedjeljak, 13. rujna Dani ruske duhovne kulture u Zagrebu kao dio projekta predstavljanja duhovne kulture Ruske Federacije u zemljama jugoistočne Europe. Uvod u tu manifestaciju ruske duhovnosti bila je izložba Ruske ikone od 15. do 20. stoljeća održana u Galeriji Klovićevi dvori.
|
|
|
FOTO: VJESNIK
|
Veleposlanstvo Ruske Federacije u Zagrebu, Ministarstvo kulture RH i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog organizirali su kao prvi koncert manifestacije upoznavanja s ruskom duhovnom kulturom nastup Moskovskog sinodalnog zbora. U Maloj dvorani Lisinskoga pred brojnim je slušateljstvom nastupilo tridesetak pjevača zbora čije utemeljenje seže u davnu 1721. godinu kada su poslije uspostave Svete Sinode (crkvenoga vijeća) pjevači ušli pod njezinu nadležnost te su se počeli nazivati sinodalnim pjevačima. Tijekom povijesti mnogi su moskovski skladatelji pisali glazbu posebno za sinodalni zbor, a aktivno ga je podržavao i Petar Iljič Čajkovski. Za Uskrs 1918. godine Kremaljske saborne crkve su bile zatvorene, Sinodalna škola ukinuta, a zbor je prestao djelovati.
Povratak Moskovskoga sinodalnog zbora započeo je u proljeće 2009. godine nakon imenovanja mitropolita Volokolamskog Ilariona za predstojnika hrama "Radost svih tugujućih" u Moskvi i od tada zbor sudjeluje u svečanim bogoslužjima te nastupa s koncertnim programima. Voditelj Moskovskoga sinodalnog zbora je zaslužni umjetnik Rusije Aleksej Puzakov.
Ruski pjevači u nešto više od sat vremena izveli su niz zbornih a cappella skladbi uvjerivši nas u svoje iznimno pjevačko umijeće i naglašenu disciplinu izvođenja. Pod ravnanjem mladog dirigenta Aleksandra Majorova i uz sudjelovanje solista, članova zbora, u visokoj su koncentraciji otpjevali niz odabranih skladbi ruskih autora, pretežno predstavnika pravoslavne crkvene glazbe 19. i 20. stoljeća. G. V. Sviridov, D. S. Bortnjanski, A. F. Lvov, P. G. Česnokov, A. D. Kastalski, S. V. Rahmanjinov, N. S. Golovanov, F. Kolosapov i P. I. Čajkovski svojim su doprinosima obogaćivali rusku baštinu duhovne glazbe i taj smo repertoar u karakterističnom idiomu posvete pravoslavlju mogli doživjeti kao glazbu osobitih vjerničkih poruka. Posebno su se dojmili nastupi solista u skladbama "Anđeo je uzviknuo" Česnokova, "Slavite ime Gospodnje" Rahmanjinova, "Tebe Bože slavimo" Bortnjanskoga, te "Slavljenje pravoslavlja" Kosolapova i "Dostojno je…" Čajkovskoga.
Riječ je o glazbi nadasve bogatoga harmonijskoga sloga, uglazbljenim duhovnim tekstovima čija je razumljivost naglašena pretežno homofonim deklamatorskim stilom i u širokom rasponu od zvonkih soprana do prepoznatljivih ruskih basova. Posebnost dinamičkih sjenčanja i uvjerljivost suptilnih pianissima dodali su uspješnim dojmovima izvedenih vrlo zahtjevnih djela koje je publika nagrađivala dugotrajnim pljeskom.
Dani ruske duhovne kulture u Zagrebu obuhvaćaju, uz Gala večer solista baleta vodećih ruskih kazališta 14. rujna u HNK u Zagrebu, i koncert Vokalnog trija "Relikt" 15. rujna u Lisinskome, a u kinu Tuškanac od 12. do 17. rujna protiče Tjedan suvremenoga ruskog filma.
ZDENKA WEBER
VJESNIK, 15.09.2010.
