Ministar kulture mr. sc. Božo Biškupić uputio je brzojav sućuti povodom smrti velike hrvatske glumice Mie Oremović.
"U povodu smrti velike hrvatske kazališne i filmske glumice gospođe Mie Oremović upućujem Vam u ime Ministarstva kulture i u osobno ime izraze iskrene i duboke sućuti.
Gospođa Mia Oremović, rođena u Požegi, na početku svog umjetničkog i životnog puta između slikarstva i glume, odabrala je glumu. Posvećenost ljepoti istinske umjetnosti i igre ostala je trajna odlika jedne od najvećih umjetnica hrvatskog glumišta i kinematografije. Od svoje prve uloge u završnoj predstavi Glumačke škole dr. Branka Gavelle te u angažmanu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu zapažena je kao salonska glumica i vrsna komičarka, a kasnije jednako uspješna nositeljica ozbiljnih dramskih uloga. Širok raspon složenih dramskih uloga ostvarila je u kazalištu u Zadru, zatim ponovno u HNK u Zagrebu (Tanja u Novom domu Bulgakova; Bianca u Shakespeareovom Othellu i Olivija u Na tri kralja), a najviše dosege svog kazališnog stvaralaštva postigla je u Dramskom kazalištu, surađujući s najvećim hrvatskim glumcima i redateljima na začetku traženja nove estetike i modernog teatra (Trnoružica u Ljubav četvorice putnika Ustina, Zaručnica u Krvavoj svadbi Lorce, Diana u Vrtlarovom psu Lope de Vege, Blanche u Tramvaju zvan čežnja Williamsa i mnoge druge). Virtouznom glumom u Stilskim vježbama Queneaua Mia Oremović zaokružila je svoje dramsko stvaralaštvo.
Međutim, hrvatska kinematografija, kao i široka publika, pamtit će Miu Oremović kao iznimnu filmsku glumicu, ikonu hrvatskog filma, koja je za svoje sjajne filmske uloge dobila i najveća priznanja: Nagradu Vladimir Nazor 1996. za životno djelo, Nagradu Fabijan Šovagović Udruženja hrvatskih filmskih redatelja 2002. , nagradu Motovun film festivala „50 godina“, dvije Zlatne arene za uloge u filmovima „H-8“ N. Tanhofera i „Imam dvije mame i dva tate“ K. Golika. Nezaboravne interpretacije u brojnim hrvatskih filmovima i televizijskim serijama (Dnevnik očenašeka, Naše malo misto, Kapelski kresovi, Smogovci) i nezaobilazna uloga tete Mine u kultnom filmu K. Golika Tko pjeva zlo ne misli ostat će antologijska ostvarenja, trajno sačuvana kao iznimna vrijednost hrvatske kinematografije.
Opraštajući se s dubokim poštovanjem s velikom damom i umjetnicom, čast nam je bila svjedočiti istinskoj umjetničkoj veličini, čije stvaralaštvo je trajnom vrijednošću obilježilo hrvatsku kulturu."
Najave
