FESTIVAL 35. osorske glazbene večeri
Tradicija Osorskih glazbenih večeri prema kojoj se u središte pozornosti svakog izdanja festivala stavlja odabrano skladateljsko ime rezultirala je ovoga ljeta pojačanom pažnjom prema djelima četvorice skladatelja. Pod nazivom "Očevi i sinovi" ove su godine većim brojem skladba zastupljeni predstavnici poznate glazbeničke obitelji Stahuljak, i to otac Vladimir Stahuljak (1876.-1960.) i njegov sin Juraj Stahuljak (1901.- 1975.), te otac Ivo Parać (1890.-1954.) i njegov sin akademik Frano Parać (1948.).
 |
|
FOTO: VJESNIK
|
Ta se praksa pokazala izrazito dobrom i plodonosnom jer slušateljstvu pruža mogućnost boljeg uvida u stvaralaštvo autora hrvatske glazbene prošlosti i sadašnjosti, a organizatorima festivala omogućuje još bolju osmišljenost ljetnoga glazbenog slavlja.
Oživljavanje drevnoga Osora
U skladu s dugogodišnjim trudom oko revitalizacije drevnoga Osora, što je bila intencija utemeljitelja festivala Daniela Marušića (1931.-2009.), ove je godine uveden novi prostor za koncertne izvedbe, Bazilika sv. Petra u Osoru. Riječ je o arheološkom nalazištu koje obuhvaća samostan i crkvu sv. Petra iz 11. stoljeća, najraniji samostan benediktinaca iz ogranka kamaldoljana. Red je 1027. godine osnovao sv. Romuald, a kako mu je osorski biskup Gaudencije bio prijatelj, i on je osnivao takve samostane, pa ovaj osorski datira iz prvih desetljeća 11. stoljeća.
Istraživanja na ovom izuzetno važnom lokalitet uvodi prof. dr. Miljenko Jurković, voditelj Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i rani srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu, a uključen je i CNRS iz Dijona, s francuske strane, koji također, zajedno s Ministarstvom kulture RH, ulaže sredstva u arheološka iskapanja. Posebna važnost ovog osorskog lokaliteta potvrđena je i najnovijim otkrićem liburnskog groblja iz 9. stoljeća prije Krista. Želja voditelja istraživanja je da se, nakon što bude iskopan i istražen antički sloj i rimske građevine, u drugoj fazi rada povežu svih osorski spomenici u arheološki park "Grad Osor", koji će povezati staru katedralu na groblju koja datira iz 5./6. stoljeća s novom katedralom iz 15. Stoljeća koja se nalazi na gradskom trgu i u kojoj se danas održavaju koncerti OGV-a.
Putovima sv. Gaudencija
Treća faza istraživanja i njihove aktualizacije zvala bi se "Putovima sv. Gaudencija" i povezala bi, s turističkim namjerama, sve lokalitete samostana na arhipelagu (Susak, Ilovik, Sv. Petar, Palacol, Oruda). Doista opsežni planovi hrvatskih arheologa koje bi valjalo prepoznati kao izuzetne kulturološke poticaje za daljnji razvoj turizma na otocima.
Lokalitet Bazilike sv. Petra pokazao se vrlo primjerenim prostorom za koncertne izvedbe, a inauguraciju je ostvario Mješoviti zbor HRT-a pod ravnanjem svojega šefa-dirigenta Tončija Bilića s interpretacijom skladbi za zbor a cappella Petrinjsko vijeće Vladimira Stahuljaka. Skladna suzvučja Stahuljakovih harmonizacija i autorskih obradbi narodnih napjeva iz okolice Petrinje, gdje je skladatelj djelovao kao učitelj, oduševila su publiku i novi se koncertni prostor od prvog susreta pokazao kao dobro mjesto za održavanje glazbenih zbivanja.
MLADI GLAZBENICI U OSORU
Violinist Martin Draušnik
Uvođenje niza od četiri koncerta na kojima će u Bazilici sv. Petra nastupiti mladi glazbenici, dobitnici prvih nagrada na hrvatskim i međunarodnim natjecanjima, daljnja je novost Osorskih glazbenih večeri. Prvi je nastupio violinist Martin Draušnik, koji je diplomirao 2002. Godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Maje Dešpalj-Begović, a studirao je i u Freiburgu i Stuttgartu. Dobitnik Nagrade Darko Lukić na Tribini Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika, Draušnik se istakao u svojoj generaciji, a još od 2007. godine zamjenik je koncertnog majstora Zagrebačke filharmonije. Za osorski je festival odabrao Drugu sonatu za violinu solo u a-molu, BWV 1003 J. S. Bacha, Guslački hir br. 2 za violinu solo Pavla Dešpalja i Šestu sonatu za violinu solo u E-duru, op. 27 E. Ysaea.
Svirajući tehnički pouzdano i s velikim glazbeničkim žarom, interpretirajući svaku od skladbi stilski primjerno, pokazao je Martin Draušnik vrsnu profesionalnu spremnost za solističke nastupe. Osobito je oduševio Dešpaljev Drugi guslački hir, glazba naglašene varijacijske nadahnutosti koja izvođaču pruža velike mogućnosti za iskazivanje široke palete bravurozne interpretacije.
ZDENKA WEBER
VJESNIK, 20.07.2010.
