U području književnosti, "Nagradu Vladimir Nazor" za životno djelo dobio je književni teoretičar Milivoj Solar, dok je godišnju nagradu dobila Ivana Šojat Kuči za roman "Unterstadt".
U području glazbe, nagradu za životno djelo dobio je dirigent Nikša Bareza, a godišnju nagradu Berislav Šipuš i Staša Zurovac za ostvarenje suvremenog baleta "Proces".
U području likovne i primijenjene umjetnosti, nagradu za životno djelo dobio je grafički dizajner i slikar Alfred Pal, a godišnju nagradu slikar Zoltan Novak za izložbu "Noćne slike" u Gliptoteci HAZU.
U području filmske umjetnosti, "Nagradu Vladimir Nazor" za životno djelo dobio je redatelj Veljko Bulajić, a godišnja nagrada je pripala redatelju Branku Schmidtu za režiju igranog filma "Metastaze".
U području kazališne umjetnosti, nagradu za životno djelo dobio je redatelj, pedagog, dramaturg i kazališni prevoditelj Vladimir Gerić, a godišnju nagradu glumica Mladena Gavran za uloge u monokomediji "Najluđa predstava na svijetu".
U području arhitekture i urbanizma, nagradu za životno djelo dobio je arhitekt Boris Krstulović, dok je godišnju "Nagradu Vladimir Nazor" dobio Studio 3LHD za Centar Zamet u Rijeci.
Uručujući te najviše i najuglednije državne nagrade, ministar kulture Božo Biškupić je istaknuo kako je bio velik broj predloženih kandidata na različitim područjima kulture.
Hrvatska kultura, unatoč objektivnim teškoćama, uspjela je ostvariti visoke dosege o čemu svjedoče aktualni dobitnici godišnje nagrade "Vladimir Nazor". Laureati za životno djelo ovim su priznanjem okrunili svoje bogate opuse koji su desetljećima služili na čast, rekao je ministar Biškupić.
Istaknuo je kako državna "Nagrada Vladimir Nazor" svojom raznovrsnošću svjedoči o raznolikosti kulturne djelatnosti, o razlici između umjetničkih izričaja i autorskih poetika.
Hrvatska je kultura od davnina bila zamašnjak koji je afirmirao nacionalni identitet u međunarodnim okvirima te izgrađivao svoju prepoznatljivost, naglasio je ministar Biškupić.
U ime nagrađenih zahvalio je Milivoj Solar istaknuvši kako je ta nagrada poticaj i potvrda rada, posebice zato što se dostignuća u kulturi ne mjere zgodicima već je rad prožet pitanjima "da li se moglo i bolje".
Svečanosti u Hrvatskom državnom arhivu bila je nazočna i izaslanica predsjednika Republike, Maja Kocijan, predsjednika saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Petar Selem te drugi visoki gosti iz hrvatskoga kulturnoga i javnog života. (Hina)
>>> Fotogalerija <
Preuzeto sa HINA-e
Najave
