RIBA U MORU BRIJUNA KAO U PRIČI
Da bi se dobili što vjerodostojniji podaci o podmorju i svim živim organizmima u njemu, Nacionalni park Brijuni u suradnji s Udrugom Sunce iz Splita krenuo je u inventarizaciju morskih staništa i specifičnih svojti u akvatorija tog jedinog istarskog nacionalnog parka.
Istraživanje se odvijalo od 13. do 25. svibnja, a sudjelovalo je petnaest ronilaca biologa iz cijele Hrvatske.
Budući da 70 posto teritorija Nacionalnog parka Brijuni čini more, u posljednje vrijeme se stvorila ideja ali i potreba za sustavnim istraživanjima i praćenjem stanja u podmorju. Samo se vjerodostojnim informacijamao morskim staništima može neposredno utjecati na očuvanje i budućnost toga nacionalnog prirodnog bogatstva.
Razlozi zbog kojih o morskim staništima i svojtama znamo puno manje nego o kopnenima su opravdani: istraživanje mora je skupo, tehnički zahtjevno, mali je broj stručnjaka koji se time bavi, još manji broj stručnjaka koji rone.
Stručnjaci biolozi su u dva tjedna kartirali velik lokalitet unutar granica nacionalnog parka. Tijekom istraživanja prikupili su se podaci o svim morskim organizmima koji su zatečeni, ali i o stanju naselja livada posidonije (Posidonia oceanica).
Zrinka Jakl, predsjednica Udruge Sunce i organizatorica ovog projekta, ističe da podmorje Brijuna ima daleko najviše ribe na Jadranu.
- Unutar naše organizacije imamo program kartiranja morskih vrsta i staništa, a naši volonteri već šestu godinu za redom kartiraju podmorje diljem Jadrana. Svake godine angažiramo mlade studente biologije i diplomirane biologe koji zajedno treniraju i rade na tim poslovima. Imamo dosta studenata iz Splita i Zagreba koji tijekom dva tjedna ronjenja odrade dva dnevna urona. Naša prvobitna namjera je kartiranje morskih staništa i njihova rasprostranjenost. To je jako bitno da bi se kasnije utvrdio način funkcioniranja cijelog ekološkog sustava u moru. Ronjenje se provodi u parovima, odnosno u grupama te je svaki uron praćen GPS uređajem da bi trasirali rute koje su prošli ronioci-biolozi. Karta staništa temelj je za upravljanje podmorjem i za praćenježivota flore i faune u nacionalnim parkovima. Tijekom svih ronjenja pokazalo se da u vodama Brijuna ima najviše ribe od svih parkova na Jadranu. Na sjevernom Jadranu Brijuni imaju i najočuvanije stanište faune. Tim projektom namjerava se zacrtati konkretan plan upravljanja zaštićenim morskim područjima na Jadranu. Svi naši morski nacionalni parkovi - Brijuni, Kornati Telašćica, Lastovo i Mljet - izrađuju takav jedan plan, no bez kartiranja to im neće biti moguće.
Riječ je o zakonski propisanom dokumentu koji će kružiti parkovima a mi smo ovdje da im pomognemo u njihovoj namjeri, kaže Jakl. Ovaj četverogodišnji projekt je pokrenut na razini Sredozemlja i uključeno je više država, kao što su Turska, Italija, Libija, Hrvatska, Albanija, Grčka i Francuska. Financira ga međunarodna fondacija MAVA, a koordinator za Hrvatsku je splitska udruga Sunce u suradnji sa Svjetskim fondom za zaštitu prirode, Ministarstvom kulture RH i Državnim zavodom za zaštitu prirode. Projekt je pokrenut prije godinu i pol dana.
-Riba je nešto s čime se Brijuni mogu podičiti. Vidjeti brancina kapitalca zajedno sa škarpinom, oradom ili morskom mačkom je zaista jedinstveno. Ta će nam avantura ostati zapamćena zauvijek. Nažalost u južnim dijelovima Jadrana toga nema, ističe Zrinka Jakl.
Viši stručni savjetnik i biolog Nacionalnog parka Brijuni Sandro Dujmović kaže da je bogatstvo tog podmorja nevidljivo za većinu ljudi. Sada će se kartiranjem znati mnogo više o tome što, gdje i kako se živi u moru oko Brijuna.
-U prošlosti su se popisivale vrste koje žive u moru, no detaljnija kartiranja staništa nisu se provodila, ima puno ribe kod nas, ali nitko nije zamijetio koliko vrsta spužvi imamo. Drago nam je što naša nadzorna služba ima izuzetno dobru suradnju s ribarskom inspekcijom, lučkom kapetanijom i pomorskom policijom pa se podmorje može očuvati. Ovim istraživanjem radi se tzv. nulto stanje. Dosad nismo imali ovako kvalitetno snimljeno stanje flore i faune našeg podmorja. Popisali smo vrste i njihova staništa i u buduće ćemo kontrolirati ima li izmjena. Sjeverni Jadran je dosta dobro istražen po pitanju vrsta koje u njemu žive no staništa su se tek sada počela intenzivnije popisivati. Ovih dana smo napravili oko 60 urona i nećemo stići detaljno proći cijelo podmorje. Dogovorili smo, međutim, da ćemo iduće godine pozvati udrugu Sunce i njihove volontere biologe da bismo nastavili s tim poslom. Nadamo se da ćemo u nekoliko godina proći cijelo podmorje, kartirat ga i snimiti staništa. Ovaj dokument će zasigurno doprinjeti očuvanju bioraznolikosti našeg nacionalnog parka koji je jedinstven na Jadranu, zaključio je Sandro Dujmović.
Piše: C. B. GALIĆ,
Snimio: B. DANEVSKI
GLAS ISTRE, 27.05.2010.
