ROVINJ POSLIJE SVEČANOSTI
Tradicionalna književno-znanstvena manifestacija Šoljanovih dana, ove godine posvećena stvaralaštvu Ivana Slamniga, 7. je i 8. svibnja u Rovinju ugostila cijenjene književnike, književne teoretičare i povjesničare književnosti.
Značenje toga kulturološkoga projekta naglasili su u pozdravnim riječima u ime Grada Rovinja Cinzia Ivančić, zamjenica predsjednika gradskog vijeća, u ime organizatora Melita Jurkota, ravnateljica POU-a, te Borben Vladović u ime Društva hrvatskih književnika.
Prvog dana susreta u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Rovinj i Društva hrvatskih književnika te pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Grada Rovinja održano je predavanje o glazbenoj rovinjskoj baštini, noćnim arijama i bitinadama te rovinjskomu govoru, naslova Zvukovi Rovinja.
Sam je kolokvij započeo Slamnigovim stihovima u interpretaciji glumca Svena Medvešeka te prikazivanjem HRT-ova dokumentarnog filma iz 1987. Poezija Ivana Slamniga.
Božidar Petrač, voditelj kolokvija, objasnio je razloge posvećivanja ovogodišnjega skupa upravo Ivanu Slamnigu: jedan je 80. godišnjica njegova rođenja, a drugi svakako povezanost s Antunom Šoljanom, što je važno pogotovo stoga što je suradnja dvojice književnika hrvatska književna strujanja približila europskim i svjetskim zbivanjima. Njih su dvojica, kazao je Petrač, prionuli poslu posvješćivanja s jedne strane zapadne književne baštine, a s druge su strane pokušavali na sve načine usaditi svijest o vrijednosti hrvatske književne tradicije.
O osobitostima Slamnigova pjesničkog rukopisa, fantastičnoj sposobnosti približavanja udaljenih perspektiva, spajanja naizgled nespojivoga, humornoj relativizacija prihvaćenih vrijednosti, bogatstvu jezičnih igara i asocijativnosti na svim razinama govorili su Tonko Maroević, Božidar Petrač, Lada Žigo i Ante Stamać.
Bogatstvom Šoljanovih dana, koji se, evocirajući i njegujući duhove Šoljanove generacije, pokazuju u svojoj tradiciji jednom od vodećih kulturnih manifestacija u Istri, ali i šire, odužuje se Rovinj svojemu Šoljanu, koji ga je često u djelima spominjao i tako ostao bitnom komponentom kulturnoga identiteta Rovinja.
NIKA ŠTRIGA
VIJENAC, 20. 05. 2010.
