SANACIJA BEDEMA NA DVORINI
Budući da je zimska studen iza nas i da su se stabilizirale vremenske prilike, ovih je dana nastavljeno s radovima čišćenja, obnove, konzervacije te konsolidacije ninskih gradskih povijesnih obrambenih zidina. Riječ je, naime, o kontinuiranim poslovima započetim prije petnaestak godina, koji se izvode u skladu s dinamikom pristizanja financijskih sredstava, što ih u najvećem dijelu preko Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela Zadar, uz znanje i financijsko sudjelovanje ninske gradske uprave, osigurava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Tako je za navedene poslove za ovu godinu Ministarstvo osiguralo 150.000 kuna, dok će još toliko osigurati Grad Nin iz svog ovogodišnjeg proračuna.
Arheološki lokalitet Banovac
Što se pak tiče samih poslova na terenu, njima je obuhvaćena sanacija oko 70 metara dužnih bedema na lokalitetu Dvorina u centru Nina. Njih izvode djelatnici ninskog gradskog komunalnog poduzeća "Komio", koji su se u zadnjih nekoliko godina specijalizirali za ovu vrstu radova i to pod budnim okom tima koji čine konzervatorica i viša stručna savjetnica za zaštitu spomenika kulture zadarskog Konzervatorskog odjela prof. Anastazija Magaš, stručna suradnica za kulturu grada Nina prof. Marijana Ramov te kustos i voditelj Muzeja ninskih starina dipl. arheolog Mate Radović. Inače, u zacrtanom planu i programu zadarskih konzervatora i ninskih gradskih vlasti jest obnova kompletnih ostataka nekadašnjih ninskih obrambenih bedema, koji po svome karakteru sa svim ostalim vrlo vrijednim spomenicima grada Nina tvore neprocjenjivu kulturno-povijesnu cjelinu.
Treba reći da su pored navedenih poslova na Dvorini radnici Komunalnog poduzeća "Komio" krenuli s radovima na još jednom vrijednom i važnom arheološkom lokalitetu. Riječ je o lokalitetu Banovac na kojemu je u nekoliko dosadašnjih arheološko-istraživačkih kampanja istraženo preko 1.500 metara četvornih površine. Banovac je tako među ostalim na svom prostoru iznjedrio ostatke velike rimske vile Urbane veličini 30 puta 17 metara, čime su na površinu isplivale važne spoznaje o urbanizmu ondašnje antičke Enone. Svakako da tome u prilog idu i otkrivene površine podnog mozaika s prikazima životinja te geometrijskih i vegetabilnih dekoracija, koji po tvrdnji konzervatora i arheologa, datira iz 1. i 2. stoljeća poslije Krista. U ovoj se pak kampanji krenulo s istraživačkim poslovima u smjeru istoka, gdje se u nastavku proteže podni mozaik i to na zemljišnoj parceli za koju su njezini dosadašnji vlasnici dobili zamjensku građevinsku parcelu, koju im je osigurao Grad Nin. Ministarstvo kulture za ovaj je zahvat osiguralo 200.000 kuna, a toliko će po svoj prilici namaknuti i grad Nin.
Uskoro uređenje rimskog hrama
Kako nam je rekla stručna suradnica za kulturu grada Nina prof. Marijana Ramov, uskoro će se prići uređenju još jednog neprocjenjivo vrijednog ninskog kulturnog dragulja.
- Riječ je čuvenom rimskom hramu, najvećem spomeniku kulture takve vrste na Jadranu podignutom u 1. stoljeću. No da bi se moglo krenuti s konkretnim zahvatom na terenu, prvo će se morati pristupiti izradi odgovarajuće projektno-tehničke dokumentacije s kojom će se pored prezentacije arheoloških ostataka odrediti i uređenje čitavog okoliša hrama. Za izradu navedene dokumentacije Ministarstvo kulture je osiguralo još dodatnih 100.000 kuna. Pored svega navedenog, pred konzervatore i našu gradsku upravu nameće se također potreba obnove i restauracije gradskih Donjih kamenih vrata, ističe Ramov te dodaje:
- Kao što je poznato Grad Nin je na regionalnoj investicijskoj konferenciji održanoj u Poreču koncem 2009. godine pod nazivom "Osnaživanja odnosa međurepubličke suradnje između Hrvatske i Austrije", a u sklopu očuvanja zajedničke kulturne baštine, posebno učvrstio zajedničku suradnju s Mrežom svjetske banke mladih WYBN sa sjedištem u Beču. Kod iste te banke s kojom naš grad odnedavno gaji prijateljske odnose, u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Zadru i neposredno s konzervatoricom i višom savjetnicom prof. Anastazijom Magaš, inače zaduženom za obnovu spomenika kulture u gradu Ninu, nominirali smo naša dva projekta. Riječ je o obnovi i uređenju zgrade stare ninske Osnovne škole u centru Nina te o obnovi, revitalizaciji te očuvanju kompletnih gradskih bedema, čija bi se obnova trebala pod okriljem WYBN financirati iz europskih pretpristupnih fondova po principu odobrenja 85 posto bespovratnih sredstava iz fondova, uz participaciju nositelja projekta, u ovom slučaju Grada Nina, u iznosu od 15 posto. Vjerujemo da će naši navedeni kulturni projekti dobiti zeleno svjetlo, o čemu već imamo i određena pozitivna saznanja. Tim će činom ne samo nama u Gradskoj upravi, već i državi Hrvatskoj u konačnici u velikoj mjeri biti olakšan posao kad je u pitanju izdvajanje novaca glede obnove i revitalizacije neprocjenjivo vrijedne ninske, ujedno i hrvatske kulturne baštine, zaključuje prof. Marijana Ramov.
BRANKO BOŽIĆ
ZADARSKI LIST, 22.03.2010.
