Slikarstvo koje nas ostavlja bez daha
Stotinjak vrhunskih slika Vlahe Bukovca, jednoga od najpoznatijih hrvatskih slikara, nastanjenoga u Parizu, Zagrebu, Beču, Pragu, Cavtatu, Americi i Engleskoj, oduševilo je publiku okupljenu na otvorenju retrospektivne izložbe "Vlaho Bukovac - kozmopolitski Hrvat" u utorak u Galeriji Klovićevi dvori. Bukovčevi najbolji portreti, aktovi, figuralne kompozicije i pejzaži stigli su u Zagreb izravno iz Gemeentmuseuma u Den Haagu, gdje ih je razgledalo više od 46.000 posjetitelja.
|
|
|
FOTO: VJESNIK
|
Osvrnuvši se na izvanredne reakcije nizozemskih stručnjaka, izložbu je otvorio ministar kulture Božo Biškupić, a među mnogobrojnim posjetiteljima našli su se i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković.
Izložba u reprezentativnom haaškom Gemeentmuseumu najveće je Bukovčevo predstavljanje u Europi, započeto još 2000. godine u Pragu, a potom u Liverpoolu i Londonu. Gemeentmuseum u Den Haagu bio je partner Galerije Klovićevi dvori u organizaciji izložbe "Van Gogh, Mondrian i haaška slikarska škola". Kad je Gemeentmuseum trebao uzvratiti otvorenjem hrvatske izložbe, bez ikakvih dvojbi odlučili su se za vrsnoga europskog majstora Vlahu Bukovca.
Izložba u Den Haagu, što su je zajedno koncipirali ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić, ravnatelj Gemeentmuseuma Benno Tempel i povjesničar umjetnosti Igor Zidić, pokušaj je novoga pozicioniranja toga slikara u europskome kontekstu.
Da je riječ o iznimno darovitome slikaru koji odavno ne pripada samo hrvatskom rezervatu, kako se u tekstu u katalogu izrazio autor predgovora Igor Zidić, već zapadnoj Europi, potvrđuje i velika pozornost nizozemske javnosti i medija.
U svome govoru na otvorenju izložbe, Igor Zidić se prisjetio riječi svoga prijatelja, novinara i publicista Veselka Tenžere, koji je rekao: "Htjedne li Hrvatska opstati, opstati će samo po zlatnoj ruci, ruci koja zna i može". Kad je govorio o zlatnoj ruci, Tenžera je mislio na šaku Mate Parlova isto kao i na ruku s kistom Vlahe Bukovca. "U svakom području ljudskog života moguće je biti neznalica, ali i majstor. Nadamo se da će majstora biti sve više", istaknuo je Zidić.
Na otvorenju izložbe govorile su i predstavnice organizatora, ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin, ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić te zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević.
Organizatori zagrebačke izložbe nadaju se da će zanimljiva selekcija, u kojoj su u prvome planu umjetnikovi portreti, još jednom privući domaću publiku, koja je posljednju retrospektivu slavnoga hrvatskog kozmopolita imala priliku razgledati prije dvadeset godina, kada ju je autorica Vera Kružić Uchytil postavila u Umjetničkom paviljonu.
Djela predstavljena na izložbi prikupljena su iz najvažnijih javnih institucija, muzejsko-galerijskih ustanova te javnih i privatnih zbirki Hrvatske, ali i Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Među njima svakako treba istaknuti dva iznimno vrijedna akta koja nismo imali priliku vidjeti uživo u Hrvatskoj - "Veliku Izu", s kojom je slikar trijumfirao na pariškom Salonu i "Ružičasti san" iz Kraljevske zbirke u Beogradu.
Tu su, dakako, i novopronađeni "Portret zastupnika Vrankovića" i druga glasovita djela: "Gundulićev san", "Mlada patricijka", "Japanka", "Magdalena I. ", "Moje gnijezdo"... Izložba objedinjuje najvažnija djela, žanrove i pravce unutar kojih se slikar kretao od 1879. do 1921. godine, a može se razgledati samo do 28. veljače.
REKLI SU:
• ŠPIRO GUBERINA, glumac:
- Bukovca poznajem uglavnom preko reprodukcija. Oduševljen sam što je izložba iz Den Haaga stigla u Zagreb. Detaljno ću je pregledati. Volim portrete, a vidim da ima i aktova, što me također veseli.
• PREDRAG MATVEJEVIĆ, pisac i publicist:
- Impresionira me kozmopolitizam Vlahe Bukovca, kako se snašao u cijeloj našoj sredini, Dubrovniku, Cavtatu i Zagrebu. Potomak talijanske obitelji koja je došla u Cavtat postao je jedan od najhrvatskijih slikara, što pokazuje kako se stanovite stvari u svijetu umjetnosti stječu. Pripada hrvatskoj kozmopolitskoj struji.
• DAMIR GRUBIĆ, galerist:
- Kao povjesničar umjetnosti, ali i trgovac umjetninama, fasciniran sam djelom Vlahe Bukovca. Taj veliki, talentirani slikar spada u vrh naših slikarskih dostignuća od 19. stoljeća do danas. Koliko god uvijek nastojim kritički preispitivati njegove dosege, moram priznati da je uvijek riječ o vrhunskom majstoru koji je slikao s velikom lakoćom.
• SNJEŽANA BANOVIĆ, kazališna redateljica:
- Izložba je prekrasna, široka i puna. Slike su nam poznate, ali pravi je užitak vidjeti ih zajedno na jednome mjestu. Bukovac je bio toliko utjecajan. Obožavam njegove portrete, prvi put sam ih vidjela u toj količini. Naročito mi se sviđa portret Stjepana Miletića i sve što je vezano uz kazalište.
JELENA MANDIĆ-MUŠĆET
VJESNIK, 03.02.2010.
