Obilježavanje Dana vlažnih staništa „Briga za vlažna staništa - odgovor na klimatske promjene“

Na Dan Vlažnih staništa, 02. veljače, u atriju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu održat će se Prezentacija Priručnika za kartiranje i upravljanje staništima u Parku prirode Lonjsko polje.

Da bi se svekolikoj javnosti ukazalo na značaj čuvanja i zaštite močvarnih staništa, 2. veljače je određen za međunarodni Dan zaštite vlažnih, odnosno močvarnih staništa.

Močvarno područje se može smatrati međunarodno važnim ako:
           sadrži rijedak ili jedinstven primjer prirodnog močvarnog područja unutar odgovarajuće biogeografske regije
           podržava ugrožene ili kritično ugrožene vrste ili ekološke zajednice
           podržava biljne i životinjske populacije važne za održavanje bioraznolikosti dotične biogeografske regije
 
Park prirode Lonjsko polje uvršten je 1993. godine na Popis močvara od međunarodne važnosti, osobito kao prebivališta ptica močvarica, odnosno na tzv. Ramsarski popis.
 
Nažalost, močvarna područja danas su jedan od najugroženijih ekosustava na Zemlji a isto tako i u Hrvatskoj. Isušivanjem, zatrpavanjem, zagađivanjem, prekomjernom eksploatacijom kao i unošenjem stranih vrsta, čovjek direktno ugrožava opstanak močvarnih područja gdje je voda primarni faktor koji kontrolira okoliš te s njim povezan biljni i životinjski svijet.
 
Osim Parka prirode Lonjsko polje, Ramsarskom konvencijom su u Hrvatskoj još tri područja uvrštena na Ramsarski popis: Park prirode Kopački rit, delta Neretve i ribnjaci Crna mlaka.
 
Na Dan Vlažnih staništa, 02. veljače u atriju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu (Marulićev trg 21) održat će se Prezentacija Priručnika za kartiranje i upravljanje staništima u Parku prirode Lonjsko polje. >> PROGRAM Prezentacije
 
Ovaj priručnik predstavlja popis vodenih, travnjačkih i šumskih staništa u PP Lonjsko polje. Kartiranje staništa u PP Lonjsko polje izvršeno je na kartama u mjerilu 1: 25 000. Isto je izvršeno kombiniranom metodom satelitskih snimaka spojenih s terenskim uzorkovanjem a minimalna površina kartiranja bila je 2,25 ha. Kartiranjem staništa kojima su dodijeljene pripadajuće oznake (kodovi) prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, pregledno su prikazane opće ekološke značajke ovog zaštićenog područja. Kartiranje staništa je vrlo važna podloga za uspješno gospodarenje prostorom, planiranje dugoročnih istraživanja i komparativnih praćenja promjena na staništima te pravodobno poduzimanje mjera za sprečavanje nepovoljnih trendova.
 


Najave