Povod za pokretanje ovakve manifestacije bio je projekt pod nazivom „Otvoreni dani kulturnih spomenika“ koji je prvi puta održan u Francuskoj 1984. godine sa ciljem da se širokoj publici prikažu spomenici koji im nisu dostupni tijekom godine. Vijeće Europe je preuzelo osnovnu zamisao tog projekta, proširivši je na ideju o međusobnom zbližavanju stanovnika starog kontinenta na temelju boljeg razumijevanja vlastitog prirodnog i kulturnog naslijeđa.
Zemlje članice Europske unije i zemlje u statusu pristupanja, kao što je Republika Hrvatska, uključivanjem u Dane europske baštine potvrđuju svoju pripadnost zajedničkom europskom kulturnom, socijalnom, političkom i ekonomskom identitetu uz naglašavanje osobitosti svake pojedinačne nacionalne baštine.
Ovom idejom promovira se suradnja s drugim narodima i kulturama Europe kao vrijedan pokušaj oživljavanja zajedničkih temeljnih vrijednosti sveukupnog europskog naslijeđa čiji nas korijeni vežu više milenija. Danima europske baštine ističe se ne samo različitost, već i europska dimenzija zajedničkog naslijeđa.
Najveći dometi kulture gotovo nikada nisu plod i stvaralaštvo jedne nacije, već je kulturna baština Europe sinteza različitih utjecaja i stoljetnih prožimanja uvjetovanih geopolitičko-povijesnim datostima, ali i kulturnim doticajima koji su bili i ostali dominantna poveznica te su stvarali dijalog među narodima i kulturama.
Hrvatska se ovoj manifestaciji pridružila godine 1995. proglašenjem posavskog sela Krapje - selom graditeljske baštine, gdje se već petnaestu godinu uspješno nastavlja tradicija održavanja Dana. Program manifestacije popraćen je određenim tematskim programima, prigodnim skupovima te izložbama. Time se promoviraju djelatnosti i ustanove koje proučavaju i štite kulturnu baštinu na odgovarajući način (Uprava za zaštitu kulturne baštine, konzervatorski odjeli, restauratorske i muzejske službe)
Ove godine u Hrvatskoj obilježavanje Dana europske baštine započinje međunarodnim susretom mladih u Dubrovniku od 11. do 18. rujna na temu zajedničke kulturne baštine štovanja viteza Orlanda, dok se centralno događanje odvija od 25. rujna do 2. listopada u Zagrebu i Krapju, na zanimljivu temu zvonika i zvona pod naslovom „Zvonici – glasnici baštine“.
Poticaj za ovu tematiku nastao je svakodnevnim susretanjem konzervatora sa zvonicima i zvonima koji u sjedinjavanju zvuka i građevine bitno utječu na prepoznatljivu sliku i doživljaj grada.
Uspon na zvonik jedinstven je i nezaboravan, a B. Fučić dojmljivo ga opisuje u knjizi Stara istarska zvona- Terra incognita:
„Jeste li se kada, još kao dijete, znatiželjno popeli na zvonik? Kakav se svijet odatle vidi! – Svijet kako ga vide ptice! Pod vama leže krovovi kuća i dimnjaci, steru se dvorišta i vrtovi, a ljudi u njima rade. Oni ne vide vas, dok vi njih, skriveni u zvoniku, promatrate kao u filmu. Da li vam je zastao dah kada bi se tamo gore pokrenule poluge ure, zaškripali kotači, a bat zvučno i zaglušno stao odbrojavati sate? Ili – kada bi kraj vas iz polumraka prhnuo ćuk, golub ili šišmiš.“
>>> Program događanja