U Parku prirode Učka predstavljen je jedinstveni projekt tumačenja hrvatske pred-kršćanske baštine.
Brdo Perun, koje se nadvija nad Mošćenicama i Potoškom dragom, dugo je privlačilo pozornost proučavatelja slavenske prošlosti. Činjenica da je njegov naziv ime drevnog slavenskoga boga gromovnika, sama po sebi nije bila dovoljna da se donesu zaključci o značenju ovoga mjesta za stare Slavene, no pokazala se kao vrijedan poticaj. Unutar svog šireg rada na istraživanju baštine ovoga kraja, Katedra Čakavskoga sabora općine Mošćenička Draga 2004. godine poziva predstavnike Odsjeka za etnologiju i antropologiju filozofskog fakulteta u Zagrebu te se u sklopu terenske nastave sa studentima pokreću detaljna istraživanja ovoga područja.
Javna ustanova „Park prirode Učka“ pod čijom je upravom teritorij na kojem se nalazi ovaj lokalitet, od njihova začetka davala je logističku potporu ovim znanstvenim istraživanjima. S obzirom na prethodno iskustvo Javne ustanove u realizaciji poučnih staza i drugih posjetiteljskih sadržaja, te njen mandat za razvoj turizma i očuvanje kulturne baštine na području parka postavilo se pitanje prezentacije ovog svetog prostora široj javnosti te se rodila ideja Mitsko – povijesne staze Trebišća – Perun.
Najvažniji lokaliteti koje je potrebno povezati stazom, zaseok Trebišća, stijena Voloski kuk i vrh Perun, diktirali su tijek i dužinu staze koja iznosi 15 km uz savladavanje visinske razlike od 880 m. S obzirom na to kao i ljepotu krajolika kroz koji prolazi zamišljeno je da staza ima edukativno rekreativni karakter te je uz svoj mitsko-povijesni značaj ujedno i planinarska destinacija. Staza dijelom slijedi postojeće planinarske puteve koji su zahtijevali minimalnu obnovu i prilagodbu, no bilo potrebno je izgraditi i dvije potpuno nove dionice koje skreću prema Voloskom kuku i vrhu Perunu.
Staza sadrži 13 poučnih tabela koje bogatim tekstualnim sadržajima popraćenim ilustracijama akademske grafičarke Ksenije Palamete opisuju značaj ovog područja i daju širi povijesni kontekst potreban za njegovo shvaćanje, a postavljeno i 15 monumentalnih glinenih i kamenih ploča sa stihovima iz slavenskog folklora koji opisuju Peruna i Velesa. Kroz ove će sadržaje posjetitelji biti upoznati sa podrijetlom Slavena, onim što danas znamo o tome odakle su i zašto došli na ovo područje te kakva su bila vjerovanja po kojima su krojili život svoje zajednice. Biti će im izložena i zanimljiva detektivska priča o tome kako su tragovi te drevne prošlosti preživjeli tisućljeće nemirne povijesti da bi ih nedavno, djelić po djelić, znanost sastavila u ono što znamo o ovom svetom prostoru.
Najave
